Započela je postupna priprema “terena” za donošenje ili pak nametanje odluke o izboru izaslanika u Dom naroda Federacije BiH s obzirom na to da se približava dan kada će Središnje izborno povjerenstvo (SIP) okončati proces prebrojavanja svih preostalih listića pristiglih poštom ili preko mobilnih timova, piše Večernji list BiH. Naime, kako je i službeno potvrđeno, veleposlanici i međunarodni dužnosnici susreli su se s članovima SIP-a kako bi se “informirali” o tijeku prebrojavanja glasova, a tek su se “usput” zanimali za proces provedbe posrednih izbora za popunjavanje izaslanika u Dom naroda te nakon toga i izbora izaslanika u državni gornji dom.
Apelacija B. Krišto
Kako se doznaje od sudionika, glavni je fokus upravo tih razgovora bio otkriti kakva su stajališta članova SIP-a u pogledu donošenja odluka za izbor izaslanika Doma naroda. Kako se doznaje, ni u samome SIP-u nisu ni približno jedinstveni treba li ova institucija uopće donositi odluku i prejudicirati provedbu presude Ustavnoga suda oko izmjena osporenih odredaba Izbornog zakona BiH, do toga da im takvo što omogućavaju odredbe aktualnog Izbornog zakona u BiH. Postoje i prijedlozi da se Parlamentarnoj skupštini BiH prepusti rješavanje ovoga pitanja kako bi se dobilo zakonito i održivo rješenje. Međunarodni predstavnici su, međutim, odlučni da taj posao “završi” SIP pa se jučer, kako se doznaje, razgovaralo o tome da ova institucija jednim tehničkim rješenjem donese bilo privremeno ili pak trajno rješenje o načinu popune izaslanika za Dom naroda Federacije BiH. Kakva god odluka bude donesena, svjesni su toga i u SIP-u, podložna je novoj apelaciji te potencijalnom poništavanju rezultata izbora. Međutim, s obzirom na to da je u tijeku proces pred Ustavnim sudom BiH u još jednome predmetu po apelaciji Borjane Krišto, cijela situacija bi mogla postati do kraja jasna u slučaju da Ustavni sud doslovno samo potvrdi raniju odluku. Naime, Ustavni sud je ranije izbrisao odredbe Izbornog zakona po apelaciji Bože Ljubića, a sada se identične odredbe nastoje osporiti i u Ustavu Federacije BiH. Upravo zbog tih odredbi, ponajprije šef Pravnoga odjela OHR-a Edouard D’aoust uporno inzistira, a u čemu ga podupire i dio međunarodnih administracija, da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz reda svakoga naroda, ali i da se primjenjuju rezultati popisa iz 1991. godine.
Razlika 1400 puta
Takve je “posljedice” odnosno odredbe u Izbornom zakonu BiH izbrisao Ustavni sud BiH jer je dovodio do nerazmjera, pa su 23 Hrvata iz Bosansko-podrinjske županije mogla birati jednoga Hrvata u Dom naroda Federacije BiH jednako kao i 36.000 Hrvata iz Posavske županije.
Takve je zakonske odredbe Ustavni sud BiH proglasio protivnim Ustavu BiH. Inzistiranjem na primjeni još uvijek živuće odredbe u Ustavu FBiH, OHR riskira poduprijeti neustavno rješenje koje bi dovelo do neviđene političke i institucionalne krize u zemlji. Upravo na tim krilima provode se i proračuni, pa čak i izvode makinacije bošnjačkih stranaka oko pronalaska šestorice od 17 izaslanika u Klubu naroda kako bi mogli ovaj narod izbaciti iz vlasti te tako FBiH gurnuti u politički kaos.
