Ministar prometa i veza Bosne i Hercegovine Vojin Mitrović održao je danas sastanak u Trebinju s gradonačelnikom toga grada Mirkom Ćurićem, kojem je nazočio i izvršni direktor Saveza općina i gradova istočne Hercegovine Luka Petrović.
Kako je istaknuto na sastanku, do kraja godine bit će poznato koja će se trasa od pet ponuđenih izabrati za izgradnju buduće Jadransko-jonske magistrale, koja svojim dijelom prolazi i kroz Republiku Srpsku, odnosno preko teritorije Grada Trebinja.
Ministar Mitrović je informirao nazočne o postignutom dogovoru da se do kraja 2020. godine usuglasi trasa te da je za to, osim Republike Srpske, nužna i suglasnost Federacije BiH, Republike Hrvatske i Crne Gore.
- Vjerujem da možemo postići dogovor. Federacija BiH će financirati svoj dio trase, a Republika Srpska svoj. Preduvjet za financiranje je, prije svega, usuglašenje buduće trase - naveo je Mitrović.
Gradonačelnik Ćurić je rekao da će Grad Trebinje, ali i ostale lokalne zajednice iz Hercegovine, dati svoje mišljenje i prijedlog najbolje trase koja treba spojiti Bosnu i Hercegovinu budućom autocestom s Hrvatskom i Italijom, odnosno Crnom Gorom, Albanijom i Grčkom, dodajući da ponuđene dionice prolaze kroz Popovo polje, preko trebinjskih brda i Zubaca.
Jadransko-jonska autocesta kroz Bosnu i Hercegovinu počinje u Počitelju, a završava u Aranđelovu kod Trebinja na granici s Crnom Gorom.
Plansko-projektnom dokumentacijom ove autoceste predviđeno je da njezina dužina kroz Federaciju BiH i Republiku Srpsku bude oko 110 kilometara.
Jadransko-jonska autocesta je dio istoimenog koridora dužine oko 1110 kilometara koji prolazi kroz sedam zemalja - Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i završava u luci Igumenica u Grčkoj.
