Zapadni Balkan je zabilježio 2018. godine najveći priliv grinfild izravnih stranih investicija (FDI) u desetljeću od čak 9,36 milijadi dolara.
Najveći dio, gotovo šest milijardi, privukla je Srbija, piše portal “fDi Intelligence”, specijalizirani servis “Financial Timesa”.
Riječ je o drugom najvećem prilivu greenfield stranih investicija na Zapadnom Balkanu od 2003. godine, od kada je ustanovljen servis “fDi Markets” za praćenje tih ulaganja, navodi se u tekstu, prenosi Tanjug.
Usprkos tome što je i dalje izvan Europske unije, regija je privukla 147 greenfield FDI projekata prošle godine, što je najveći broj u posljednjih šest godina, prema fDi Markets-u.
“Srbija, najveća država Zapadnog Balkana po teritoriji i broju stanovnika, predvodila je regiju 2018. godine s rekordnih 5,98 milijardi dolara stranih ulaganja u 105 greenfield projekata”, ističe se dalje.
Udio Bosne i Hercegovine je iznosio 11,6 posto, pri čemu je privukla četiri grinfield projekta manje nego godinu dana ranije.
S druge strane, kako se tvrdi, Crna Gora se dobro pokazala, privukavši rekordnih 11 greenfield FDI projekata.
Prema najnovijim podacima fDi Marketsa, Sjeverna Makedinija i Albanija su od lipnja 2018. do svibnja 2019. privukle 184,4 milijuna i 809,9 milijuna dolara grinfild investicija, pri čemu su Makedonci ostvarili rast od 200 posto, a Albanci od 80 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.
Usprkos tome što su zemlje Zapadnog Balkana privukle znatno manje greenfield FDI projekata od onih u središnjoj istočnoj i zapadnoj Europi, rezultat regije je veoma dobar imajući u vidu njegov udio u globalnom BDP-u.
U analizi se navodi da je, i pored političkih tenzija koje su pogodile regiju od pada komunizma, nedavno došlo do pomaka ka većoj regionalnoj ekonomskoj integraciji i suradnji.
“Nedavni pozitivni događaji uključuju promjenu imena Sjeverne Makedonije pod vladom Zorana Zaeva, koja je razriješila 28-godišnji spor sa Grčkom, pravosudne reforme u Albaniji i strukturne reforme u Srbiji”.
Također, nedavna panel rasprava između premijera Albanije, Srbije i Sjeverne Makedonije, kao i formiranje zajedničke inicijative za promociju investicija 2017. godine putem Komorskog investicijskog foruma šest ekonomija Zapadnog Balkan (WB6 CIF), pružaju dodatne dokaze da se regija nastoji udružiti kako bi privukla investicije i podstaknuli ekonomski rast, napominje se u tekstu.
WB6 CIF, organizacija privatnog sektora koja predstavlja oko 350.000 kompanija širom Zapadnog Balkana, nastoji podstaknuti strana ulaganja stavljajući fokus posebno na uspješne priče.
Usprkos ovim naporima, članstvo zemalja Zapadnog Balkana u EU čini se malo vjerojatnim u bliskoj budućnosti jer su članice Unije podijeljene po pitanju njihovog pristupanja.
Ipak, nastavak reformskih napora i suradnje na Zapadnom Balkanu šalje dobre signale stranim investitorima koji žele profitirati od investicijsko najneiskorištenije regije u Europi, zaključuje se u tekstu fDi Intelligencea.
