Savez općina i gradova Federacije BiH pokazao se kao jedna od ključnih organizacija u ovom entitetu. Na njegovu čelu je Vesna Travljanin, žena koja svakodnevno radi na što boljem pozicioniranju općina i gradova, kao i položaju samih stanovnika lokalnih zajednica u BiH. U svom intervjuu za Večernji list Travljanin je govorila o projektima, djelovanju u pandemiji, kao i problemima koji muče ovu zemlju, poput iseljavanja, ali i enormnog rasta cijena.
Večernji list: Kako Savez općina i gradova funkcionira u ovom vremenu koronavirusa?
- Aktualno pandemijsko vrijeme svakako predstavlja izazov, kako za čitav svijet tako i za nas. Ulažući napore, uspjeli smo se prilagoditi novonastaloj situaciji i osigurati nesmetano funkcioniranje Saveza. Istaknula bih da su aktivnosti Saveza u proteklom razdoblju bile brojne, a u nastavku bih navela neke od njih. Predsjedništvo Saveza je tijekom pandemije koronavirusa predložilo omogućavanje da se sva namjenska sredstva iz općinskih/gradskih proračuna privremeno prenamjene u svrhu ublažavanja zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih posljedica pandemije. Ovaj prijedlog je Vlada FBiH uvažila i ugradila u tzv. koronazakon. Kao rezultat prijedloga i aktivnosti Predsjedništva Saveza, oba doma Parlamenta FBiH usvojila su amandman Vlade FBiH na rebalans proračuna FBiH, kojim se izdvajalo 30,000.0000 KM tekućih transfera za općine i gradove u Federaciji BiH. Ova sredstva općinama i gradovima iz proračuna FBiH raspodijeljena su iz MMF-ova kredita. Ovime su se zahtjevi Saveza o transferima općinama i gradovima i sudjelovanju lokalnih razina vlasti u raspodjeli sredstava od kredita MMF-a ispunili. Predsjedništvo Saveza predložilo je Vladi Federacije BiH da se, u skladu s načelima solidarnosti i humanosti, iznos od 30,000.000 KM tekućih transfera namijenjen općinama i gradovima iz federalnog proračuna ravnopravno i jednako rasporedi na svih 80 jedinica lokalne samouprave u FBiH, tako da svaka općina i grad dobije jednak iznos transferiranih sredstava - po 375.000 KM.
Večernji list: Koliko je pandemija utjecala na provedbu projekata u Federaciji BiH?
- Broj projekata koje Savez provodi čak je povećan. Pandemija je dovela do toga da se mnoge aktivnosti, poput obuka i sastanaka, održavaju u online formatu, što ponekad može predstavljati prepreku. Unatoč tome, Savez i dalje vrlo uspješno provodi projekte koji se bave pitanjima socijalne zaštite ugroženih skupina, vodoopskrbe, strateškog planiranja, energetske učinkovitosti, transparentnoga financiranja organizacija civilnog društva i zakonodavnih rješenja u cilju jačanja pozicije lokalne samouprave u FBiH. Zahvaljujući brzim reakcijama Saveza u tom razdoblju, uspjeli smo se navrijeme prilagoditi i uspostaviti nove načine poslovanja te prilagoditi postojeće projekte i aktivnosti trenutačnoj situaciji.
Večernji list: Kako ste zadovoljni lokalnim liderima koji su dio Saveza, osjeti li se njihov doprinos u poboljšanju života u lokalnim zajednicama?
- Jedinice lokalne samouprave su razina vlasti najbliža građanima putem koje građani ostvaruju prava. Nadležnosti jedinica lokalne samouprave definirane su Zakonom o načelima lokalne samouprave u FBiH i Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi, koju je Bosna i Hercegovina ratificirala u dva navrata. Između ostalog, posao lokalnih lidera je unaprijediti životne uvjete građana svoje lokalne zajednice. Svjedoci smo da je tijekom još uvijek aktualne pandemije najveći pritisak prevladavanja posljedica prouzročenih pandemijom bio upravo na jedinicama lokalne samouprave te su općine i gradovi poduzeli niz aktivnosti, kao što su osiguravanje higijensko-materijalnih sredstava, olakšice za poslovne subjekte kroz umanjenje zakupnina za korištenje općinskih prostora, angažman civilne zaštite itd., a sve u cilju olakšavanja života građanima u ovim teškim vremenima. Kada je u pitanju uloga lokalnih lidera u radu samog Saveza, posebno bih istaknula konsenzus tijela odlučivanja Saveza po svim važnim pitanjima od interesa za jedinice lokalne samouprave.
Večernji list: Iseljavanje je veliki problem, kako zadržati mlade u BiH?
- Jedinice lokalne samouprave ulažu ogromne napore kako bi spriječile iseljavanje mladih, iako su mogućnosti lokalnih zajednica po tom pitanju ograničene te se očekuje veća podrška u ovoj oblasti s viših razina vlasti. Lokalne zajednice osnivaju kulturne ustanove, osiguravaju uvjete za bavljenje sportom, uređuju javne površine, omogućavaju mladima obavljanje pripravničkoga staža u tijelima uprave itd. Smatram da je mladima potrebno dati više u okviru cijeloga društva, a ne samo lokalne razine. Potrebno je osigurati povjerenje da će nakon završenog procesa obrazovanja relativno lako doći do zaposlenja koje će biti primjereno njihovu uloženom trudu u procesu obrazovanja.
Večernji list: Ovih dana bilježimo i ogroman rast cijena praktički svih proizvoda, od prehranih do higijenskih, pa i svega ostaloga. Na koji način općine i gradovi mogu olakšati situaciju svojim žiteljima?
- Iako su lokalni proračuni pogođeni padom prihoda i povećanim rashodima zbog ekonomske krize izazvane pandemijom koronavirusa, ali i neizravnom otplatom vanjskog duga, općine i gradovi u FBiH su u okviru svojih mogućnosti i nadležnosti već uložili značajne napore i pomogli u oporavku gospodarskog sektora u FBiH, recimo kroz izravne pomoći tvrtkama, odnosno razna oslobađanja od plaćanja za privatni sektor. Tako su izravno doprinijele i održavanju razine zaposlenosti, kao i povratku ekonomskih aktivnosti na pretpandemijsku razinu. Nadležnosti jedinica lokalne samouprave su propisane kroz Zakon o načelima lokalne samouprave, županijske zakone o lokalnoj samoupravi, kao i ostale sektorske zakone. U tom smislu, većina općina i gradova upravlja i nekom od tvrtki koje pružaju usluge od općeg ekonomskog interesa (vodoopskrba, javni prijevoz...), pa općine i gradovi mogu, u okviru svojih nadležnosti, zaštiti interese svojih građana dodatnim naporima da se podigne učinkovitost u pružanju lokalnih usluga nauštrb vanjskih pritisaka za podizanje cijena usluga. Nadalje, u spektru nadležnosti lokalnih uprava su i razne vrste pristojbi i naknada koje plaćaju i građani. Kontrolom tih vrsta davanja lokalne uprave u FBiH mogu olakšati pritisak povećanja cijena, koji građani svakodnevno osjete. Na koncu, lokalne administracije nalaze se u poziciji da mogu jako dobro ocijeniti socijalni status naših građana. Iako socijalna politika nije izravna nadležnost lokalne razine, većina općina i gradova kroz svoje godišnje proračune planira izdvajanja za ove rashode, pa će 80 općina i gradova u FBiH zasigurno i u proračunima za 2022. predvidjeti tu stavku.
Večernji list: Iz proračuna FBiH prije nekoliko dana uplaćena su sredstva u iznosu od 28,360.000 KM za 73 općine u Federaciji BiH. Koja bi bila vaša poruka lokalnim liderima vezano uz trošenje tih sredstava?
- Ova sredstva koja je Vlada FBiH, uz zalaganje Saveza općina i gradova, transferirala općinama i gradovima, sasvim sigurno će dobro doći u saniranju posljedica koje je pandemija ostavila na lokalne proračune. Dio sredstava u iznosu od 125.000 KM po gradu/općini je transferiran po načelu solidarnosti među 80 jedinica lokalne samouprave. Preostala sredstva u iznosu od 20 milijuna KM su dodijeljena po osnovi javnog poziva, za prioritetne infrastrukturne i ostale kapitalne projekte. I ovom prilikom bitno je naglasiti važnost investicija u kapitalne projekte koji imaju ili izravni ili neizravni povrat investicije, kao i pozitivan utjecaj takvih projekata na lokalnu zajednicu. Svakako treba i dalje nastaviti s provedbom projekata, njegujući koheziju lokalnih strateških dokumenata, dokumenata višeg reda te općinskih i gradskih proračuna. Lokalna razina u FBiH, u usporedbi s drugim razinama vlasti, postotno ulaže najviše proračunskih sredstava u kapitalne investicije i sigurna sam kako će načelnici i gradonačelnici iskoristiti ta sredstva kako bi unaprijedili kvalitetu života svojih građana, pogotovo imajući u vidu i povećanje životnih troškova prouzročeno rastom cijena.
