Naslovnica Vijesti

Povećan broj upisa na studiju građevinarstva, a arhitekturu i urbanizam popunili smo u cijelosti

07. prosinca 2018. u 11:20 0 komentara 167 prikaza

Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru obilježava ove godine 40 godina postojanja. O Fakultetu, brojnim aktivnostima i planovima za budućnost, te posebice organizaciji i značaju 3. simpozija, razgovarali smo s dekanicom Građevinskog fakulteta prof. dr. sc. Majom Prskalo.

Kakvo je zanimanje za studiranje na Građevinskom fakultetu?

- Na fakultetu imamo dva sveučilišna studija - građevinarstva te arhitekture i urbanizma. Zanimanje za oba studijska programa je veliko. Tako od prošle akademske godine imamo povećan broj upisa na studiju građevinarstva, a i studij arhitekture i urbanizma popunili smo u cijelosti s obzirom na to da nam je upisna kvota 30 studenata. Na našem fakultetu u potpunosti je zaživio bolonjski sustav studiranja. Na studiju građevinarstva studenti odabiru svake godine kolegije u vrijednosti od 60 ECTS bodova i moraju plaćati samo one koje ponavljaju. Na studiju arhitekture i urbanizma situacija je drugačija s obzirom na to da je to komercijalni studij, tako da se svaka godina mora plaćati.

Na 1. sveučilišnom gospodarskom forumu istaknuto je kako se mora raditi na sinergiji s realnim sektorom. Kakva je veza Građevinskog fakulteta s gospodarstvom?

- Na putu izrastanja u modernu znanstvenu instituciju, prepoznatljivu po izobrazbi kvalitetnoga inženjerskog kadra, poznati smo i kao članica Sveučilišta koja ima najveću i najbolju suradnju s gospodarstvom. Zahvalni smo svim dosadašnjim investitorima, počevši od javnih poduzeća, ministarstava, općina, kao i privatnih investitora koji u našem Fakultetu prepoznaju visoko stručnu kvalitetu i partnera za uspješnu realizaciju vrlo složenih inženjerskih projekata i studija. U povodu 40. obljetnice iz tiska će izaći i monografija o naših 40 godina u kojoj će se naći brojni podaci koji će vizualno i tekstualno opisati Fakultet.

Koliko su studenti uključeni u aktivnosti na Fakultetu?

- Studenti građevine su vrlo aktivni i uključeni u sva zbivanja na Fakultetu i Sveučilištu. Organiziraju radionice i natjecanja, poput onog u modeliranju mostova, pišu i objavljuju u studentskom časopisu “Nestabilnost”, putuju i razmjenjuju iskustva sa studentima drugih zemalja i sveučilišta. Trudimo se u svakom pogledu pomoći im i uputiti ih na veliki značaj međunarodne razmjene iskustava. Prva generacija budućih arhitekata, njih 30, vrijedno radi i već nam prezentira rezultate svog napredovanja. S profesorima i asistentima organiziraju izložbe radova. Posljednja je bila 1. lipnja. Za novu generaciju pristupnika, kako bi se što bolje pripremili za razredbeni ispit, organizirana je besplatna radionica crtanja.

Ova godina je značajna za Građevinski fakultet. Sigurno je trebalo uložiti mnogo energije i u organizaciju 3. međunarodnog znanstvenog simpozija “Hercegovina - zemlja kamena”?

- Ova je godina velika za sve nas na Građevinskom fakultetu. Obilježavamo 40. godišnjicu i ovim simpozijem. Organiziramo skup zajedno s našim Alumnijem u studenom ove godine, izložbe studentskih radova, promoviramo nakladničku ili izdavačku djelatnost... Sve to ne bismo mogli bez angažmana cijelog kolektiva, brojnih suradnika i prijatelja koji su pomogli da cijela organizacija protekne dobro.

Što možete reći o održavanju simpozija o kamenu?

- Simpoziji su zapravo točka gdje se povezuju znanje i gospodarstvo, razmjenjuju iskustva i informacije, iniciraju i pokreću promjene toliko nužne i potrebne za razvitak zajednice više nego ikad do sada. Bilo mi je zadovoljstvo, prije nekoliko godina, tada kao prodekanica, biti domaćinom 1. simpozija “Hercegovina - zemlja kamena” u našim prostorima. Posebno me raduje, zajedno s udrugom “Zvuk kamena” iz Posušja i institutom IGH iz Mostara, biti organizator ovog 3. simpozija.

Koliko je bilo zainteresiranih za taj događaj?

- Na veliko zadovoljstvo Organizacijskog odbora, stručnjaci i ljubitelji kamena odazvali su se pozivu za sudjelovanje i slanje radova u e-Zbornik koji je objavljen kao jubilarno izdanje i na taj način kamen stavio na mjesto koje mu pripada, kao blago ove regije. Raduje me činjenica što nismo ostali samo u okvirima BiH.•

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.