Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Počela borba protiv šverca, no konačno rješenje mora uključiti smanjenje trošarina

28. rujna 2021. u 12:40 0 komentara 369 prikaza

Različite institucije u BiH zadužene za sprječavanje nezakonite trgovine cigaretama i drugim duhanskim proizvodima ove godine ostvarile su višestruko veće zapljene cigareta i duhana. Unatoč tome, procjenjuje se da smo i dalje europski lideri kada je u pitanju “crno tržište” ovih proizvoda.

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Granična policija (GP) BiH i Uprava za neizravno oporezivanje (UNO BiH) potvrdile su da su 2021. na području zapljena cigareta i drugih duhanskih proizvoda ostvarile mnogo bolje rezultate nego 2020.

Iz SIPA-e su za jedan bosanskohercegovački medij poručili da su tijekom 2020. otkrili i privremeno oduzeli 28.174 kutije cigareta bez trošarinskih markica, 32.400 ručno punjenih cigareta, 727 kg rezanog duhana i 420 kg duhana u listu. Od siječnja do srpnja ove godine SIPA je otkrila i privremeno oduzela 548.850 kutija cigareta bez trošarinskih markica, 133.284 ručno punjene cigarete i 717 kg rezanog duhana.

GP BiH je u sedam mjeseci 2020. godine ukupno zaplijenio i privremeno oduzeo 73.685 kutija cigareta bez trošarinskih markica procijenjene vrijednosti oko 350.000 KM i 360 kg rezanog duhana ukupne vrijednosti 10.827 KM.

- U sedam mjeseci 2021. godine GP BiH ukupno je zaplijenio i privremeno oduzeo 129.180 kutija cigareta bez trošarinske markice ukupne procijenjene vrijednosti 657.910 KM i 215 kg rezanog duhana ukupne vrijednosti 42.530 KM - navodi Franka Vican, glasnogovornica GP-a BiH.

Uprava za neizravno oporezivanje BiH u sedam mjeseci ove godine oduzela je duhan i cigarete u vrijednosti čak 4,4 milijuna maraka koji su bili namijenjeni za prodaju na “crnom tržištu”. Za usporedbu, u čitavoj 2020. godini, prema podacima UNO-a, oduzeta je roba vrijedna nešto više od 2,4 milijuna KM, u 2019. taj iznos je bio oko 1,2 milijuna, 2018. oko 1,7, a 2017. godine tek 470.000 KM.

- Evidentno je da su rezultati ostvareni u sedam mjeseci ove godine mnogo veći u odnosu na cijelu 2020., kao i na prethodne godine, što je rezultat intenziviranja aktivnosti na suzbijanju nelegalnoga prometovanja ove robe. Ovo su samo podaci iz UNO-a, a na njih treba još dodati i ostvarene rezultate Granične policije, kao i svih nadležnih MUP-ova u cijeloj BiH.

Pojačane aktivnosti službenika UNO-a i broj izvedenih akcija doprinijeli su smanjenju prodaje duhana i cigareta na “crnom tržištu” u BiH - nedavno je rekao Ratko Kovačević, načelnik Odjela za komunikacije i međunarodnu suradnju Uprave za neizravno oporezivanje BiH, za jedan bh. portal.

Krijumčarenje cigareta regionalno je pitanje

Nadalje, Kovačević je naglasio i da najveća količina cigareta koje se pokušava prokrijumčariti i prodati na “crnom tržištu” dolazi iz Crne Gore, a tome u prilog idu i činjenice da je najveća količina ove oduzete trošarinske robe zaustavljena upravo na pokušaju ulaska iz Crne Gore u našu zemlju.

Međutim, Crna Gora je recentno krenula u obračun s “crnim tržištem”. U srpnju ove godine vlada Crne Gore najavila je kraj krijumčarenja cigareta preko Luke Bar. Potpredsjednik vlade Crne Gore Dritan Abazović objavio je da je vlada usvojila odluku o zabrani skladištenja duhanskih proizvoda u okviru slobodne zone “Luka Bar”, čime je zadan snažan udarac organiziranim kriminalnim skupinama koje su desetljećima organizirale krijumčarenje preko te luke. - Nakon 30 godina došao je kraj krijumčarenju cigareta - naveo je Abazović na Twitteru.

Ovo nije jedina aktivnost koju je vlada Crne Gore poduzela, ali je svakako najznačajnija i uvelike utječe na stanje “crnog tržišta” u BiH, odnosno na neko vrijeme će utjecati na dostupnost nelegalnih proizvoda u našoj zemlji. Postavlja se pitanje ima li Vlada BiH, s entitetima, namjeru napraviti slične poteze kako bi sačuvala i sanirala legalno tržište.

BiH i dalje na gubitku

Međutim, bez obzira na pojačane akcije zapljena, država je i dalje na gubitku. Bosna i Hercegovina, u usporedbi s drugim zemljama Europe, smatra ekonomski analitičar Faruk Hadžić, ima previsoku razinu poreznog opterećenja na duhan ako se promatra postotni omjer poreza u maloprodajnoj cijeni.

- Ovo opterećenje sada je oko 90 posto, što znači da od maloprodajne cijene kutije cigareta na legalnom tržištu 90 posto tog iznosa ide državi, a ostatak distributerima, trgovcima i proizvođačima. Drugim riječima, ako je cijena kutije cigareta 5 KM, država sebi uzme 4,50 KM. Visoka razina poreznog opterećenja zbog trošarina dovela je do velikog pada legalnoga tržišta i porasta ilegalnog zbog velike razlike u cijeni između ova dva tržišta. Ovaj problem može se riješiti smanjivanjem poreznog opterećenja na duhan, i to smanjenjem trošarina te jačim radom inspekcijskih tijela - kazao je Hadžić za jedan bh. dnevni list.

Rješenje: Kontinuirane zapljene i izmjena trošarinske politike

Hadžić također poručuje da “kada je u pitanju porezno opterećenje na duhan u susjednim zemljama, ono je manje od preporuka u EU, koje iznosi 80 posto, dok je isto u Crnoj Gori - 75 posto, u Srbiji - 77 posto, u Hrvatskoj - 81 posto. Kretanja na “crnom tržištu” u BiH će u najvećoj mjeri ovisiti o mogućnosti plasmana dijelom i zbog akcija u susjednim zemljama na suzbijanju ilegalne proizvodnje.

U svakom slučaju, država i društvo gube stotine milijuna KM kroz neprikupljene poreze zbog “crnog tržišta”.

Prema navodima ekonomskog analitičara Admira Čavalića, u proteklih nekoliko mjeseci, točnije od kraja 2020., svjedoci smo spektakularnih zapljena na domaćem tržištu od nadležnih tijela. Svejedno, pitanje kauzaliteta je jako bitno - imamo li više zapljena jer je “crno tržište” na najvišoj razini razvijenosti ili zaista što državne agencije intenzivnije provode svoje aktivnosti?

On smatra da je jedino pravo i dugoročno rješenje promjena modela trošarinske i ukupne fiskalne politike spram ovih proizvoda.

- To je jedino rješenje. Državne agencije jednostavno neće moći pratiti tempo razvoja ilegalnih aktivnosti, tako da će se uvijek kasniti s ovim akcijama i imat će minoran utjecaj na kretanja na tržištu. Pojačan rad je pohvalan, ali pitanje je koliko dugo se može održavati njegov tempo - naglašava Čavalić.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.