Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva financija i riznice, donijelo je odluku o privremenom financiranju institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza BiH za razdoblje srpanj - rujan 2020. godine.
Ovom odlukom odobrava se privremeno financiranje institucija BiH za treće tromjesečje 2020. godine u iznosu od 241,500.000 KM, što predstavlja četvrtinu sredstava odobrenih za financiranje institucija BiH u skladu sa Zakonom o proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza BiH za 2019. godinu.
Odluka stupa na snagu danom donošenja i bit će objavljena u Službenom glasniku BiH, a primjenjivat će se od 1. srpnja 2020. godine.
Odluka će prestati važiti danom usvajanja Zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2020. godinu.
RASPOREĐENA FINANCIJSKA SREDSTVA PRIKUPLJENA OD DOMAĆIH FIZIČKIH I PRAVNIH OSOBA ZA BORBU PROTIV COVID-19
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je odluku o raspodjeli financijskih sredstava prikupljenih od domaćih pravnih i fizičkih osoba za borbu protiv COVID-19, uplaćenih na namjenski podračun jedinstvenog računa riznice Bosne i Hercegovine.
Riječ je o 747.625,92 KM prikupljene po ovoj osnovi, a raspodjela će biti izvršena prema ranije usuglašenim udjelima, i to 459.789,93 KM (61,5%) za Federaciju Bosne i Hercegovine, 280.359,72 KM (37,5%) za Republiku Srpsku te 7476,26 KM (1%) za Distrikt Brčko BiH. Prema odluci, Federacija BiH dobivena sredstva dijeli s 10 županija u jednakom omjeru po 50%.
RASPOREĐENA MEĐUNARODNA POMOĆ U OPREMI I DRUGIM SREDSTVIMA
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je odluku o raspodjeli međunarodne pomoći za zaštitu i spašavanje u opremi i drugim sredstvima.
Radi se o pomoći koja se sastoji od 200 posebnih setova zaštitne opreme i uključuje medicinska zaštitna odijela, vizire i naočale, a koja je dobivena od Vlade Republike Bugarske, te 42 tisuće zaštitnih jednokratnih maski za lice koje su dobivene od dječjeg zbora grada Vuxi iz Narodne Republike Kine.
Pomoć se raspoređuje u skladu s principima za raspodjelu, i to Federaciji Bosne i Hercegovine 61,5%, Republici Srpskoj 37,5% i Distriktu Brčko Bosne i Hercegovine 1%. Federacija BiH će dobivenu međunarodnu pomoć podijeliti s 10 županija u jednakom omjeru po 50%.
SASTANAK POSEBNE SKUPINE ZA REFORMU JAVNE UPRAVE IZMEĐU EU I BiH
Vijeće ministara BiH usvojilo je informaciju Direkcije za europske integracije o održavanju 4. sastanka Posebne skupine za reformu javne uprave između Europske unije i Bosne i Hercegovine, koji će biti održan 8. srpnja ove godine.
Na današnjoj sjednici usvojen je dokument za diskusiju i dana suglasnost na prijedlog sastava izaslanstva Bosne i Hercegovine te je doneseno više operativnih zaključaka u cilju pravodobne pripreme 4. sastanka Posebne skupine za reformu javne uprave.
Ministar pravosuđa BiH Josip Grubeša predvodit će bh. izaslanstvo za visoki politički dijalog tijekom sastanka koji će biti održan preko videolinka. Na sastanku se očekuje diskusija o najvažnijim temama i pitanjima u vezi s reformom javne uprave u BiH.
Drugi dio sastanka planiran je kao dijalog o reformi javne uprave na tehničkoj razini, kojim će, uime BiH, predsjedati koordinator za reformu javne uprave Dragan Ćuzulan.
PRODULJENA UPOTREBA EU LAISSEZ-PASSER DO 30. LIPNJA 2021.
Vijeće ministara BiH je usvojilo informaciju o aktivnostima Ministarstva sigurnosti u prihvatu državljana Bosne i Hercegovine koji se vraćaju iz Savezne Republike Njemačke u Bosnu i Hercegovinu na osnovi europskog putnog lista za povratak (EU Laissez-Passer).
Zaključeno je da se do 30. lipnja 2021. godine produljava upotreba EU Laissez-Passer, koje izdaju nadležna tijela SR Njemačke za državljane BiH prilikom njihova povratka/protjerivanja u Bosnu i Hercegovinu.
U razdoblju od 3. 12. 2015. godine do 31.3.2020. godine, od nadležnih tijela SR Njemačke najavljen je dolazak 2579 osoba. Od najavljenog broja, u BiH je vraćeno 1277 državljana BiH, a ukupno je 570 osoba prihvaćeno s EU Laissez-Passer dokumentom, 663 s putovnicom BiH, 31 s osobnom iskaznicom BiH i 11 s putnim listom BiH.
Dva državljana BiH su prihvaćena s validnim putnim dokumentima strane države. Odbijen je prihvat 46 osoba (38 je zaustavljeno u Njemačkoj i 8 je vraćeno iz Sarajeva) zato što je provjerama utvrđeno da nisu državljani BiH.
Ministarstvo sigurnosti pratit će proces i po potrebi izvještavati Vijeće ministara BiH.
PROVODE SE FATF POSEBNE PREPORUKE
Vijeće ministara BiH donijelo je odluku o izmjenama odluke o provođenju restriktivnih mjera utvrđenih rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1267 (1999.), 1333 (2000.), 1363 (2001.), 1373 (2001.), 1390 (2002.), 1452 (2002.), 1455 (2003.), 1526 (2004.), 1617 (2005.), 1735 (2006.), 1822 (2008.) i 1904 (2009.) prema članovima Al-Kaide, Osame bin Ladena, talibana i drugih pojedinaca, skupina, gospodarskih subjekata i organizacija u vezi s njima.
Na ovaj način Bosna i Hercegovina, u skladu sa svojim pravnim okvirom, poduzima aktivnosti za adekvatno provođenje FATF posebne preporuke koja se odnosi na primjenu međunarodnih i domaćih restriktivnih mjera u vezi s terorizmom. Na određene nedostatke u ovoj oblasti ukazao je Manival odbor tijekom 59. plenarnog zasjedanja, održanog početkom prosinca prošle godine u Strasbourgu.
RAZVOJ POLJOPRIVREDNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA U BiH
Vijeće ministara BiH usvojilo je informaciju Ministarstva vanjske nhtrgovine i ekonomskih odnosa o stupnju razvoja Poljoprivrednog informacijskog sustava u Bosni i Hercegovini (u svim komponentama).
Značajnu ulogu poljoprivredni informacijski sustav, kao alat, ima u pristupu financijskim sredstvima iz pomoći EU i fondova namijenjenih razvoju poljoprivrede, na osnovu usklađenosti sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU.
Poljoprivredni informacijski sustav u BiH je u početnoj fazi razvoja jer mu nedostaju ključni sustavi/podsustavi, posebno posmatrano iz kuta zahtjeva EU na putu pridruživanja Bosne i Hercegovine u europsku zajednicu zemalja.
Vijeće ministara BiH zadužilo je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa da, u suradnji sa nadležnim entitetskim i institucijama Distrikta Brčko BiH, nastavi sa aktivnostima na razvoju Poljoprivrednog informacijskog sustava.
NEOBRAĐENE ZNAČAJNE POVRŠINE OBRADIVOG ZEMLJIŠTA
Vijeće ministara BiH usvojio je Informaciju o poduzetim mjerama u oblasti politike poljoprivrednog zemljišta. Ukupno zasijane površine u BiH u 2018. godini iznosile su 533.375 hektara i veće su za 1% u odnosu na godinu ranije, dok ugari i neobrađene oranice čine oko 430 tisuća hektara, a rasadnici i ostalo na oranicama oko 3 tisuće hektara.
U strukturi zasijanih površina u proljetnoj sjetvi oko 60% površine je zasijano žitima, 23%, krmnim biljem 13% povrćем, 3% industrijskim biljem, a na oko 17% površine su jagode i maline, te na 0,2% je zasijano aromatično, začinsko i medicinsko bilje.
Tijekom jesenskee sjetve zasijano je 110.950 hektara, što je za 7.717 hektara ili 7% manje površina nego u jesenskoj sjetvi prethodne godine. U strukturi zasijanih površina oko 88% je zasijano žitima, oko 6%, krmnim biljem, 3% industrijskim biljem i povrćem 2%.
Poljoprivredno zemljište u BiH se kao javno dobro već duže vrijeme ne koristi u skladu sa općim društvenim interesom, a značajne površine obradivog zemljišta ostaju neobrađene i zapuštene.
Glavni izazovi sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava u vezi sa oblasti poljoprivrednog zemljišta su: nedostatak cjelovite legislative usklađene sa EU praksama i pravilima, a koja se vezuje za problematiku nereguliranost tržišta poljoprivrednog zemljišta, fragmentacija parcela, upravljanje poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu, minirana područja, erozije tla i slično.
Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH će u suradnji sa nadležnim entitetskim i institucijama Distrikta Brčko BiH, nastaviti aktivnosti na koordinaciji harmonizacije politika poljoprivrednog zemljišta u Bosni i Hercegovini.
USKLAĐIVANJE PROPISA U OBLASTI EKSPLOZIVA S PRAVNOM TEKOVINOM EU
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o radionici na temu „Usklađivanje legislative u oblasti eksploziva za civilnu upotrebu te prekursora eksploziva“, čiji je predlagač Ministarstvo sigurnosti.
Koordinacijski odbor za kontrolu malog i lakog naoružanja zadužen je da putem održavanja redovitih sastanaka s predstavnicima nadležnih organa županija, Republike Srpske i Brčko Distirkta BiH prati realizaciju aktivnosti usklađivanja zakona o prometu eksplozivnih tvari, zapaljivih tečnosti i gasova te izvještava Europsku komisiju o provođenju Mape puta za održivo rješenje za suzbijanje nedozvoljenog posjedovanja, zlouporabe i trgovine malim i lakim oružjem/vatrenim ružjem i pripadajućim streljivom na Zapadnom Balkanu.
Preporuča se nadležnim organima u BiH da pokrenu aktivnosti u vezi sa izradom zakonodavstva koje će biti usklađeno s pravnim propisima EU u oblasti eksploziva za civilnu uporabu i prekursora eksploziva te da u tom postupku izrade tabele za usklađivanje.
Direkcija za europske integracije zadužena je za pružanje stručne pomoći nadležnim organima u BiH pri usklađivanju zakonodavstva s pravnom tekovinom EU te koordinira izradu tabele za izvješća.
Radionica je održana 9. i 10. prosinca 2019. godine u Sarajevu, na inicijativu Koordinacijskog odbora za kontrolu malog i lakog naoružanja, a u suradnji sa predstavnicima Regionalnog centra za kontrolu malog i lakog oružja (SEESAC), u okviru projekta koji podržava EU. Organizacija navedene radionice direktno je povezana sa realizacijom prvog strateškog cilja iz Strategije za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja u Bosni i Hercegovini.
IMPLEMENTIRATI PREPORUKE VIJEĆA ZA LJUDSKA PRAVA UN-a
Vijeće ministara BiH primio je k znanju Informaciju Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice u vezi sa Zaključnim zapažanjima za objedinjeni 12. i 13. periodično izvješće Bosne i Hercegovine o implementaciji Međunarodne konvencije o eliminaciji rasne i svih vidova diskriminacije pred Vijećem za ljudska prava UN-a.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice zaduženo je da Zaključna zapažanja objavi na svojoj web-stranici te da u roku od godinu dana Komitetu za ukidanje rasne diskriminacije dostavi informaciju o provođenju preporuka koje se odnose na pouzdane, ažurirane i razvrstane podatke o etničkom sastavu stanovništva, kao i socioekonomske indikatore o etničkim i nacionalnim skupinama koje žive na području BiH, uključujući Rome, povratnike, izbjeglice i tražitelje azila.
Ministarstvo je zaduženo da Zaključna zapažanja Vijeća za ljudska prava UN-a i zaključke Vijeće ministara BiH u vezi s 12. i 13. objedinjenim periodičnim izvješćem dostavi svim nadležnim organima u BiH radi implementacije.
PROVOĐENJE SPORAZUMA O ZAPOŠLJAVANJU DRŽAVLJANA BIH U SLOVENIJI
Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvješće Ministarstva civilnih poslova sa sastanka Međudržavnodg povjerenstva za praćenje provođenja Sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Slovenije o zapošljavanju državljana BiH u Republici Sloveniji, koji je održan početkom listopada 2019. u Sarajevu.
Zavod za zapošljavanje Republike Slovenije najavio je da će početi sa uvođenjem dvojezičnog ugovora o radu, što će olakšati radnicima iz BiH da razumiju prava, uvjete i obveze, kako poslodavca tako i radnika. Između ostalog, dogovoreno je da se unaprijedi korespondencija između Agencije za rad i zapošljavanje BiH i Zavoda za zapošljavanje Republike Slovenije po pitanju dostavljanja oglasa za posao i obavještenja o započetom postupku, kao i dostavljanje poimeničnih podataka o izdatim, važećim i poništenim dozvolama.
Na sastanku je konstatirano da još ima slučajeva kada poslodavac naplaćuje od radnika troškove izdavanja radne dozvole, što nije u skladu sa Sporazumom.
Vijeće ministara BiH je zadužilo nadležne institucije u BiH da postupe u skladu sa zaključcima Međudržavnog povjerenstva, o čemu će ih informirati Ministarstvo civilnih poslova koje će i ubuduće Vijeću ministara BiH podnositi izvješća o sastancima Međudržavnog povjerenstva.
