Europski dužnosnici nisu isključili mogućnost da već sredinom mjeseca Vijeće Europske unije dodijeli kandidacijski status Bosni i Hercegovini, no prije toga na formalnoj se ravni oko toga trebaju dogovoriti u Vijeću za opće poslove (GAC), čije se zasjedanja očekuje sljedećeg tjedna, koje donosi ključne smjernice i odluke u EU, piše Večernji list BiH.
- Tema kandidacijskog statusa BiH je na dnevnome redu - rekao je neimenovani europski dužnosnik u razgovoru s novinarima ususret današnjeg summita na vrhu EU-a i zapadnog Balkana, koji se održava u Tirani.
Postoje razlike
Europski diplomat objasnio je kako će se najprije na razini veleposlanika postići dogovor o tome, pa bi onda kandidacijski status BiH bio formalnost na zasjedanju Vijeća EU-a. Poznato je kako veliki broj zemalja, predvođen Hrvatskom, zagovara da BiH krene korak dalje, no tome se protivi dio zemalja Beneluxa, smatrajući kako zemlja nije napravila dovoljan iskorak s obzirom na dodijeljene zadaće. Predstavnici bosanskohercegovačkih vlasti su s druge strane uvjereni kako bi bilo iznimno važno postići dogovor i uspostaviti nove vlasti na entitetskoj i državnoj razini te u međuvremenu donijeti proračune. Hoće li to pak biti dovoljno kako bi se odobrovoljilo međunarodne dužnosnike, ostaje za vidjeti. Bosnu i Hercegovinu će na današnjem okupljanju zapadnog Balkana i vrha EU-a predstavljati srpska članica i predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović. Usuglašeno je to na prvoj sjednici državnoga vrha, a u međuvremenu je predsjedateljica Cvijanović uputila pismo predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu. U protekle četiri godine BiH je zaostala za svim svojim susjedima upravo zbog politika podjele, pokušaja preglasavanja i narušavanja načela dogovorenih Daytonskim mirovnim sporazumom. U Tirani se očekuje kako će se završnim dokumentom cijeloj regiji, uključivo BiH, ponovno potvrditi perspektiva članstva u Europskoj uniji te potaknuti na ubrzanje pregovora svih zemalja.
Potpisivanje sporazuma
- Postoji novi momentum u odnosima - naveli su na novinarskome brifingu koji je bio off the record. Ključne teme razgovora odnosit će se na nastavak inicijative za integriranje tržišta zapadnobalkanskih zemalja. Prije svega za uklanjanje prepreka oko ukidanja opterećenja za gospodarstvo, zatim tržišta električne energije te postupno ukidanje roaminga počevši od 2023. godine. Navedeno je kako će se potpisati poseban sporazum oko smanjenja troškova u korištenju usluga podatkovnog prometa izvan nacionalnih telekom mreža. Najavljeno je i kako će Europska unija snažnije podržati zemlje zapadnog Balkana kako bi uspjele nadići sva iskušenja. Ponajprije oko poskupljenja izazvanih agresijom Rusije na Ukrajinu, što je, prije svega, rezultat viših cijena goriva i životnih potreba. Na temelju toga Europska unija odobrila je paket pomoći od 13 milijardi eura kako bi se olakšali uvjeti života, ali i potaknulo zapošljavanje u regiji te spriječilo daljnje odseljavanje ljudi, što je najveća prijetnja ovom dijelu Europe. Najprije je riječ o ekonomskoj, a onda i sigurnosnoj prijetnji BiH. Ali i EU.
