Uoči svjetskog dana oživljavanja donesena su nova pravila kod reanimacije koje je izmijenila epidemija koronavirusa.
Kako treba uskočiti u pomoć? Prvo masaža srca. Pozvati 194 i potražiti najbliži defibrilator, piše RTL.
''Pritisci pri frekvenciji od 100 do 120, na sredini prsnog koša korijenom dlana. Tehnika se radi tako da se isprepletu ruke i stavi se korijen dlana na donju polovicu prsnog koša, noge se približe do pacijenta, centar težine je iznad samog pacijenta, ravni laktovi i samo ovo'', rekao je Andrija Matijević, student 6. godine Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Tijekom pandemije su donesena nova pravila. Izbjegava se provjera disanja kako bi se smanjio rizik od opasnosti prijenosa virusa.
''Ako vidimo žrtvu na podu, samo gledamo odiže li se prsni koš. Apsolutno je bitno da spašavatelji nose masku i naravno ako imaju rezervnu masku da je stave i na žrtvu kako bi što više smanjili rizik od prijenosa covida-19'', rekla je Silvija Hunyadi Antičević, predsjednica Hrvatskog društva za reanimatologiju Hrvatskoga liječničkog zbora.
Devet tisuća ljudi u Hrvatskoj doživi zastoj srca godišnje
Iznenadni srčani zastoj u Hrvatskoj na godinu doživi devet tisuća građana izvan bolnice, najčešće kod kuće ili na sportskom terenu. Šanse za preživljavanje u Hrvatskoj su između 9 i 12 posto, što je i EU prosjek.
Mozak bez kisika može ostati od 3 do 5 minuta, a reanimacijom laika do dolaska hitne pomoći mogućnost preživljavanja raste i više od 50 posto.
Nakon dolaska u bolnicu liječe se uzroci koji su najčešće srčane bolesti, inače broj jedan po uzroku smrti.
''To je poglavito akutni srčani infarkt, srčani udar ili nekakve druge srčane bolesti koje dovode do sklonosti aritmijama. Vidjeli ste nogometaša Eriksena, imao je bolest za koju nije znao, a manifestirala se aritmijom koja je dovela do srčanog zastoja'', rekao je intervencijski kardiolog u KB-u Dubrava Irzal Hadžibegović.
