Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Nakon maratonskih sudskih sporova štediše se još uzdaju u bonnske ovlasti

Sudska borba štediša iz BiH ni u Sloveniji nije bila nimalo laka, a u oba slučaja postojale su i postoje političke implikacije cijelog slučaja
25. lipnja 2022. u 18:51 0 komentara 168 prikaza

Ni nakon tri desetljeća pitanje stare devizne štednje u BiH nije u cijelosti riješeno. Potvrđuje to i poziv Udruge za zaštitu deviznih štediša u BiH visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu da iskoristi svoje ovlasti te, kako kažu, omogući provedbu Aneksa 6 Daytonskog sporazuma, koji je ključni regulator sudske vlasti i osigurava zaštitu ljudskih prava u BiH, piše Večernji list BiH.
Sudovi izvan BiH
Predsjednica Upravnog odbora Udruge Amila Omersoftić ističe kako taj aneks praktički nije u funkciji od 2003. te da bez toga oni u BiH ne mogu ostvariti svoja prava. - Čekamo da nas primi visoki predstavnik i preuzme odgovornost za provedbu Aneksa 6, odnosno u najkraćem roku osigura da štedišama, nakon 30 godina, bude žurno isplaćena njihova štednja - kazala je. U ovoj udruzi tvrde da je BiH preuzela odgovornost za isplatu štednje kod domaćih banaka i obvezala se da će, u okviru suradnje s međunarodnim institucijama, pomoći štedišama naplatiti svoju štednju od Slovenije i Srbije. - Za to ćemo se izboriti sigurno, timovi već razrađuju na koje ćemo sudove ići izvan BiH. Međutim, od pošteno zarađenog novca važnije nam je zalaganje za državu i zaštitu ljudskih prava. Za to se može pobrinuti visoki predstavnik - naglasila je Omersoftić. Prema podacima ove udruge, uz dvije presude Europskog suda za ljudska prava, više od 25.000 štediša nije uspjelo vratiti devizna sredstva koja je dalo na štednju bankama sa sjedištem u BiH, Sloveniji i Srbiji. Naime, Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu je u predmetu "Ališić i drugi protiv BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije i bivše Jugoslovenske Republike Makedonije", još 2012., presudio u korist podnositelja, zahtijevajući od ovih država da vrate staru deviznu štednju štedišama. Srbija je donijela zakon, koji se odnosi na državljane Srbije, kao i na "državljane bivših republika SFRJ-a koji su do 27. travnja 1992. položili deviznu štednju u svim srpskim bankama, bez obzira na mjesto u kojem se podružnica nalazila".
Nastavak borbe
Što se Slovenije tiče, ukupna štednja građana BiH u Ljubljanskoj banci s pripadajućim kamatama je oko 230 milijuna eura. Sudska borba štediša iz BiH i u Sloveniji nije bila nimalo laka, a u oba slučaja postojale su i postoje političke implikacije cijelog slučaja. Nije tajna da su i Slovenija i Srbija učinile sve što mogu da izbjegnu odgovornost za isplatu stare devizne štednje. Sama činjenica da pravna bitka štediša traje desetljećima te da mnogi nisu ni doživjeli da im se isplati štednja dovoljno govori koliko je to težak proces. Slovenija je nakon presude Europskog suda za ljudska prava 2014. također usvojila zakon koji predviđa proceduru i povrat novca koji su građani povjerili ovoj banci. Međutim, u BiH su još tada upozoravali da je zakon suprotan presudi Suda u Strasbourgu. Iako Udruga starih deviznih štediša najavljuje nastavak pravne borbe, jasno je da je sve manje onih koji imaju vremena, snage i sredstava za to. Već sada može se kazati kako im sva štednja zaostala u bankama iz bivše Jugoslavije vjerojatno neće biti vraćena.

 

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.