Kišni, blatni i nepredvidljivi svibanjski dani neugodni su i ljudima i biljkama. Iako se katkad smatra da nakon kiše sve raste bolje, to je samo djelomična istina - previše vlage u tlu može biti jednako štetno kao i dugotrajna suša. Naime, biljkama za zdrav rast nije potrebna samo voda nego i kisik, pa ako im se korijenje nalazi u loše dreniranom tlu (u kojem se nakon kiše dugo zadržava tekućina) može uvenuti, piše 24sata.hr.
Također, u vlažnim uvjetima povećava se rizik od gljivičnih bolesti poput pepelnice i plamenjače, na što su osobito osjetljive rajčice, dok plodovi jagoda, koji upravo dozrijevaju, mogu za tren istrunuti u dodiru sa zemljom.
Postavite potpornje
Osobito su opasne oluje, odnosno obilne kiše popraćene jakim vjetrom. Da biste izbjegli štete, pratite vremenske prognoze i na vrijeme zaštitite svoje nasade. Uklonite sve mrtve izdanke i grančice kako biste izbjegli pucanje i veća oštećenja te poduprite veće biljke. Također provjerite je li vrt adekvatno dreniran, kako se u njemu ne bi sakupljale velike lokve.
Pokrijte biljke
Ako je najavljena duga i obilna kiša, dobro je mlade biljke (začine, povrće i ljekovito bilje) zaštititi vodonepropusnom ceradom. Provjerite jeste li je dobro postavili i može li se suvišak vode cijediti s nje, tako da ne opterećuje listove biljaka.
Prevrnite kompost
Kiša je odlična prilika i za prevrtanje komposta, kako bi se donji, suhi slojevi pomiješali s navlaženim gornjim te tako ubrzalo raspadanje kompostne hrpe. Nakon što kiša prestane, provjerite da nije došlo do mjestimične erozije tla koje je otkrilo korijenje biljaka - odmah ga pokrijte supstratom ili kompostom prije nego što se osuši i ugrozi zdravlje biljke.
Dodajte gnojivo
Također je dobro nakon kiše dodatno pognojiti biljke prikladnim organskim gnojivom budući da obilni pljuskovi često ispiru hranjive tvari. Ako su gredice malčirane, odnosno pokrivene slojem sijena, slame, drvene kore ili nekog drugog biorazgradivog materijala, rizik od ispiranja hranjivih tvari značajno se smanjuje. Sukulentima kao što su čuvarkuće uklonite trule listove.
Ne gazite po tlu
Najvažnije pravilo nakon obilne kiše glasi - ne hodajte po mokrom tlu u blizini biljaka. Ako se držite staze, ne samo što ćete zaštititi obuću, nego i biljke. Korijenski sustav vrlo je osjetljiv u ovoj fazi, pa ako ugazite tlo oko biljaka mogli biste ozbiljno ograničiti njihov razvoj. Naravno da se to neće dogoditi ako ste se odlučili za dobro osmišljene povišene gredice koje vam omogućuju da dosegnete sve potrebne biljke, a da pritom ne gazite tlo.
Počupajte korov
Dani nakon pljuska idealno su vrijeme za plijevljenje korova - jako korijenje koje se iz suhog tla vrlo teško vadi čak i ručnim alatom, sada će za trenutak izaći čim ga lagano potegnete rukom. Osim toga, korovi često znaju narasti baš nakon olujnog vremena, pa ih je tada dobro počupati prije nego što se u potpunosti razviju i onemoguće razvoj korisnim biljkama.
Berite salatu
Iako obilne padaline i nedostatak sunčeve svjetlosti smetaju većini povrtnica, zelena salata, rikola i drugo salatno bilje nakon kiše bit će mnogo sočniji i ukusniji. Vlažno tlo također je dobro iskoristiti za rasađivanje biljaka koje su niknule preobilno - tako će se brže primiti na novom položaju. Ostavite li ih preblizu, glavice se neće razviti do pune veličine, a može doći i do truljenja.
Malčirajte jagode
Obilne kiše ne pogoduju jagodama u fazi formiranja plodova - iako im je kao i svim biljkama potrebno dovoljno vlage, a uspijevaju i u polusjeni, jagodama je potrebna i dovoljna količina sunčeve svjetlosti kako bi razvile svoj karakteristični okus - tijekom kišnih dana u njima se jednostavno ne može stvoriti dovoljno šećera.
Na to ne možemo utjecati, ali možemo pripaziti da plodovi ne počnu trunuti, što se često događa kad su u dodiru s vlažnim tlom. Nakon obilne kiše dobro je tlo pokriti malčem od slame - tako će se smanjiti potreba za zalijevanjem jer će se tlo sporije isušivati, gredica će izgledati ljepše, a plodovi će ravnomjernije dozrijevati i neće biti toliko izloženi biljnim bolestima. Ipak, povremeno provjerite što se događa ispod slamnatog pokrivača jer se ondje znaju nastaniti puževi.
Stop puževima
Vlažni i topli uvjeti također pogoduju razvoju biljnih bolesti, pa je potrebno pravovremeno reagirati i neprestano provjeravati biljke kako biste na vrijeme primijenili zaštitna sredstva ili uklonili nekoliko donjih zaraženih listova prije nego što bolest zahvati čitavu biljku. Također, pazite da nehotice ne ‘uzgajtate’ vrtne štetnike - puževi se vole nastaniti na vlažnim mjestima, pa provjerite što se događa ispod dasaka, kamenja ili drugih predmeta koji leže okolo u vrtu. Prevrnite posude, tačke ili druge predmete u kojima se nakon kiše skupila voda kako se ondje ne bi razmnožili komarci.
S trajnicama je lakše
Biljke koje treba svake godine iznova sijati u pravilu su osjetljivije na nepredvidljive vremenske uvjete. Za razliku od njih, otpornije začinsko bilje, poput matičnjaka, metvice i majčine dušice, podnijet će gotovo sve. U ukrasnom dijelu vrta također je bolje odlučiti se za trajnice.
Samoniklo povrće
Ako ste imali sreće da ste u vrtu pronašli samoniklu blitvu, zelenu salatu ili čak rajčicu, ostavite ih da rastu, čak i ako to znači promjenu plana sadnje. Iako se mogu činiti malenima i kržljavima u usporedbi s kupovnim sadnicama, te biljke zapravo su mnogo snažnije i vrlo brzo će rastom stići ove ostale.
Opasnost od mraza
Praćenje prognoze vrlo je važno budući da još uvijek postoji opasnost od mraza. To je razlog zašto se u kontinentalnim krajevima osjetljive biljke porijeklom iz toplih krajeva poput rajčice ili graha sade tek nakon sredine svibnja, budući da sve do tada postoji šansa za pojavu mraza koji može uništiti nježne sadnice. Ako ste ipak požurili sa sadnjom, važno je pri ruci imati zaštitnu paučinastu foliju protiv mraza koju ćete nabaciti preko biljaka kako biste ih zaštitili od neočekivanih niskih temperatura.
Poljoprivrednici se s pojavom kasnog mraza koriste različitim zaštitnim metodama kao što je orošavanje (prskanje vodom) određenih biljaka ili njihovih dijelova (primjerice, pupoljaka voćaka) kako bi se spriječilo njihovo smrzavanje i uništavanje uroda. Stručnjaci preporučuju da se to ne čini prskalicama koje se inače koriste za nanošenje zaštitnih sredstava jer se tako može izazvati još veća šteta, nego samo ako u vinogradu ili voćnjaku već postoji sustav orošavanja.
Dimljenje, odnosno paljenje vatre u blizini biljaka nije primjereno u urbanim područjima, dok se podizanje zaštitnih ograda može uspješno primijeniti svugdje, ako nam je unaprijed poznat smjer vjetra - vinogradari su tradicionalno sadili živice, što je moguće učiniti i u većim vrtovima, no još je bolje planirati vrt tako da postojeći zidovi i ograde štite biljke od jakih vjetrova.
Neugodna tuča
Tuča, koja se obično veže uz ljetne mjesece, ove je godine pala već u svibnju. Nažalost, tu ne postoje pouzdani načini zaštite, osim pletenih mreža protiv tuče čije je postavljanje financijski prilično zahtjevno, no uzgajate li, primjerice, mnogo rajčica možda ne bi bilo loše razmisliti i o toj investiciji. Nakon tuče, biljke je potrebno tretirati specijaliziranim folijarnim gnojivima (može i onim organskim) kako bi se preostali dijelovi biljaka lakše oporavili.
