Danas na računima u BiH stoji više od milijarde KM neiskorištenih sredstava za razvoj infrastrukture, a na njih se plaća kamata, upozorio je, među ostalim, u razgovoru za Večernji list BiH Berislav Kutle, direktor Udruge banaka BiH. U kontekstu kredita, potvrdio nam je kako nije realno očekivati rast kamatnih stopa u ovoj i najmanje idućoj godini.
Večernji list: Pred nama je još jedna, u ekonomskom smislu, izazovna godina u kojoj će trebati tražiti mogućnosti oporavka na svim razinama. Možete li nam iznijeti očekivanja kada je riječ o bankarskom sustavu i uslugama u ovoj godini?
- Bankarski sektor u cjelini je i ovu godinu završio, očekivano, pozitivno po svim mjerilima. Kao takav ispunio je svoju ulogu, a što je jednako važno, ostao je samoodrživ, likvidan, stabilan, donekle i profitabilan. To sve pokazuje istinsku sigurnost koju građani mogu imati u taj sektor i u ovoj godini. Sve je to rezultat dugogodišnjeg usklađivanja rada banaka s EU-ovom regulativom u dva smjera. Prvi je što su banke na razne načine izravno i neizravno povezane s EU-ovim tržištem i kao takve se moraju prilagođavati, a drugi isto tako važan je što su naši regulatori/supervizori (agencije za bankarstvo) donijeli regulative identične EU-ovim. Jasno je da je bankama u takvim uvjetima puno složenije raditi nego istim bankama u EU iz jednostavnog razloga. Ne treba biti jako pametan pa vidjeti u kakvim uvjetima - koliko daleko od EU-ovih standarda - mi živimo u BiH. Banke su dio ekonomije te iste države i dijele sudbinu i dobrog kao i lošeg u njoj. U ovako turbulentnoj državi u kojoj se prijeti ratom, odcjepljenjem, unitarizmom i svim ostalim nestabilnostima, iluzorno je očekivati od bankarstva da se ponaša kao banke u EU. To se najviše odnosi na vrste proizvoda koji postoje u bankama EU-a, njihovoj raznolikosti, stupnju digitalizacije kao i samoj cijeni usluga u usporedbi s nama. Jasno je da su banke već danas spremne sve to prekopirati iz EU-a da je naša država i blizu tih standarda, poštivanja pravne regulative, političke sigurnosti kao što imaju te zemlje. Unutar takve realne situacije u kojoj se nalazimo, i iz koje dugo nećemo izići, nerealno je od banaka očekivati velike promjene u ovoj godini.
Večernji list: Što građani mogu očekivati u ovoj godini kada je riječ o kreditnim ponudama i mogućnostima? Očekuje li se rast ili pak pad kamatnih stopa na tu vrstu kredita?
- Realno je očekivati da će banke unutar svojih misija tražiti nove mogućnosti za rast tržišta uključujući i sve moguće nove proizvode koje bude bilo moguće implementirati u ovakvoj situaciji u BiH. Realno je očekivati rast kreditnih aktivnosti između 5 i 8%. Jasno je da banke imaju puno veće mogućnosti i želju, ali one same ne mogu biti dovoljni generatori za povećanje razvoja. Bez aktivne pozitivne uloge sa svih razina u državi, osuđeni smo na stagnaciju i zaostajanje za svijetom sve više i više. Kamatne stope u cijelom EU su ispod realne cijene novca i na strani aktive kao i pasive. Kao takve na kreditnoj strani kratkoročno (prividno) donose benefite, ali je jasno da u konačnici ne vode razvoju. To se jasno vidi posljednjih 12-13 godina. Na suprotnoj strani bilance (depozitnoj) minusne kamate nisu zaštita očuvanja vrijednosti novca i kao takve uništavaju novac. Unutar naše države kamatne stope na kredite su veće (zbog puno razloga) od onih u EU, ali su u isto vrijeme neodrživo niske. Kao takve nisu zapreka ili problem bilo kome tko se želi zadužiti ako je razlog zaduženja tržišno opravdan. Svatko onaj tko ima realne uvjete za kredit, kamatna stopa mu nije i neće biti problem. Uvijek je vraćanje glavnice pokazatelj je li nam proizvod dobar ili ne, a ne kamate. Nije realno očekivati rast kamatnih stopa u ovoj i najmanje idućoj godini kod nas zbog više razloga. Prvi razlog je što se kamate u EU neće mijenjati u ovoj godini bez obzira na inflaciju i ekonomsku realnost za usklađenjem. EU nema snage usklađivati ekonomske parametre i time dugoročni rast i prosperitet uz kratkoročne rezove. Radije na tržište puštaju novac bez pokrića i kratkoročno “kupuju” mir. Drugi razlog je odnos ponude i potražnje za novcem na našem tržištu. Banke, nažalost, imaju puno više mogućnosti plasiranja od potražnje za istim i očekivati je blago sniženje kamatnih stopa u ovoj godini. Kažem nažalost jer je cijelo bankarsko tržište malo, a kad je isto preveliko s pozicije potražnje, znači da smo na dnu.
Večernji list: Na koji način banke žele i mogu povećati potražnju za kreditima stanovništva?
- Banke nastoje kroz sve moguće analize procijeniti mogućnosti svog tržišta te koristeći se svim alatima i mogućnostima kopiranja proizvoda iz EU-a povećati ponudu i kvalitetu proizvoda. Unatoč svim tim naporima, banke to same ne mogu učiniti. Ključ rješenja je na državnoj, a onda kaskadno na nižim razinama. Bez pozitivnih pomaka na tim razinama, mogućnosti banaka će ostati neiskorištene.
Večernji list: Kakva su očekivanja kada je riječ o kreditima za gospodarstvo?
- I danas na računima u BiH stoji više od milijarde KM neiskorištenih sredstava za razvoj infrastrukture, a plaća se kamata. Samo ta sredstva da su u funkciji, zamislite koliko bi novih razvojnih mogućnosti na svim razinama donijela. Za iste projekte bi se mogla koristiti (u jednom dijelu) sredstva domaćih banaka s puno većim učincima. Nažalost, takva situacija će još dugo trajati. U tim uvjetima banke čine što je moguće kako bi i gospodarstvu i stanovništvu omogućili realne uvjete za kreditiranje unutar okolnosti bh. realnosti. Realnost je, dok god su potrošački gotovinski krediti najzastupljeniji u bankama, daleko smo od promjena i razvoja.
Večernji list: Svjedoci smo svakodnevnog rasta cijena, počevši od osnovnih životnih namirnica pa do energenata. Kakva su vaša predviđanja kada je riječ o inflacijskim kretanjima?
- Rast cijena je tek počeo u EU i jasno da se prelijeva i na nas. Tek je počeo jer načinom na koji radi ECB od 2008. bilo je realno očekivati da će se to dogoditi i trajati do korjenite promjene politike EU-a. Tu promjenu je sve teže donijeti i ima sve veće negativne posljedice što vrijeme više prolazi. Od krize 2008. ECB na razne načine pušta na tržište novac bez pokrića i time kupuje kratkoročno mir, a dugoročno sve veću štetu. Na takav način su se nadali oporavku gospodarstva, a ono je u sve goroj poziciji. Ta enormna količina novca očekivano utječe na povećanje cijena, a time i inflacije i bez promjene te politike, ona (inflacija) brzo će biti dvoznamenkasta. Inflacija uzrokovana povećanom potražnjom za proizvodima i uslugama je poznata pojava kao i načini kako njome upravljati. U ovom slučaju razlozi ove inflacije su do danas bili nepoznati, a onda i borba s njom. Jasno je da se ta inflacija prelijeva i na našu zemlju, pogotovo rast cijena energenata koje moramo uvoziti. Drugi naš problem je što (za razliku od EU-a) mi ne možemo tiskati novac bez pokrića i time anulirati učinke povećanja. Imamo mogućnost napraviti cjelovitu analizu i unutar toga naše mogućnosti borbe u prvom redu zamjenom svih uvoznih proizvoda domaćim. Nisam siguran da imamo realne izglede danas unutar ovakve BiH iskoristiti i dio naših mogućnosti.
Večernji list: Kakva su vaša predviđanja kada je riječ o mogućnosti ukupnog ekonomskog oporavka u ovoj godini?
- Nije realno očekivati ni minimalan oporavak u ovoj godini. Izborna godina je tek počela i borbe za održanje vlasti vladajućih struktura, a oni su u stanju napraviti sve kako bi ostali na vlasti. U tom okružju nema ni minimalnih elemenata za poboljšanje, naprotiv, očekivati je još složeniju situaciju ne samo u ovoj godini.
