Nedavno objavljeno izvješće ombudsmana o nacionalnoj i spolnoj zastupljenosti u institucijama u BiH u kojemu se navodi kako je od 15.592 zaposlenih u bh. institucijama Bošnjaka 6899 (44,28%) Hrvata 2887 (18,45%) i Srba 5639 (36,16%). U institucijama FBiH radi 3806 zaposlenika, Bošnjaka 2675 (70,3%), Hrvata 924 (24,28%), Srba 97 (2,55%), ostalih 77 (2,2%), nisu obuhvaćene policijske i druge sigurnosne agencije. Međutim, prije nekoliko godina ombudsmani su pripremili zasebno izvješće u kojem su tretirali zastupljenost naroda i spolova isključivo u sigurnosnim institucijama u BiH. Slično kao i oni za administraciju, i ovi podaci pokazali su koliko su netočni spinovi o “prevelikoj zastupljenosti Hrvata”, koje često koriste bošnjački dužnosnici.
Hrvati u znatnoj manjini
Prema tim podacima ombudsmana, koje treba uzimati i s dozom rezerve, jer su ipak od prije tri godine, u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, od 817 zaposlenih, Bošnjaka je bilo 442, Srba 256, Hrvata 112, dok se sedam zaposlenika izjašnjavalo kao ostali. Očito je da je Bošnjaka četiri puta, a Srba dvostruko više nego Hrvata u Direkciji. Nešto bolji nacionalni balans zabilježen je u Graničnoj policiji BiH, gdje je od 2099 tada zaposlenih, bilo 868 Bošnjaka, 698 Srba, 486 Hrvata i 47 ostalih. Struktura rukovodećih kadrova u Graničnoj policiji uključuje 14 policijskih i državnih službenika, od čega je sedam Bošnjaka, četiri su Srbina i tri Hrvata.
Pripadnika hrvatskog naroda uvjerljivo je najmanje zaposleno u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA). Broj Bošnjaka i Srba je približan. Prvih je 298, a drugih 276. Hrvata je pak samo 109, dok se tri zaposlenika izjašnjavaju kao pripadnici ostalih naroda, odnosno nacionalnih manjina. U rukovodnoj strukturi SIPA-e dominiraju Srbi, kojih je 23, Bošnjaka je 18, a Hrvata 11.
Za razliku od ovih, tri policijske agencije na državnoj razini imaju znatno manji broj zaposlenika. U Agenciji za forenzička ispitivanja i vještačenja u vrijeme izrade izvješća bilo je 26 djelatnika, od čega 12 Srba, devet Bošnjaka, četiri Hrvata i jedan ostali. Agencija za stručno usavršavanje kadrova imala je 43 zaposlenika. Najviše je Bošnjaka – 15, potom Hrvata – 14 te Srba 10, dok se četiri djelatnika izjašnjavaju kao ostali. Bošnjaka je najviše i u Agenciji za policijsku potporu. Od 35 djelatnika, čak 20 su bošnjačke nacionalnosti. Srba je osam, Hrvata šest te jedan ostali. U Službi za poslove sa strancima bilo je 230 djelatnika, a od tog broja, Bošnjaka je 94, Srba 88, Hrvata 44 te četiri pripadnika ostalih. Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) je među 146 zaposlenih na kraju rujna 2017. godine imala 60 Srba, 51 Bošnjaka, 21 Hrvata, 12 ostalih i dva pripadnika nacionalnih manjina. Državna regulacijska agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost imala je 19 zaposlenih, od čega devet Bošnjaka, šest Srba i četiri Hrvata. Zanimljivo je pogledati i nacionalnu strukturu u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA) BiH, koja je ombudsmanima prijavila da ima 45,68 posto Bošnjaka, 32,28% Srba, 19,88% Hrvata, 1,73% ostalih i 0,43% pripadnika nacionalnih manjina. Očito je kako na državnoj razini nacionalni paritet pri zapošljavanju ne postoji ni u jednoj policijskoj ili sigurnosnoj agenciji te da je u svima njima udio Hrvata znatno manji od udjela Bošnjaka i Srba. Hrvati mogu biti još manje zadovoljni zastupljenošću u policijskim institucijama na entitetskoj razini. U MUP-u FBiH, od 140 djelatnika, Bošnjaka je čak 115, Hrvata tek 13, Srba devet i troje ostalih. Višestruko manje Hrvata nego Bošnjaka je i u FUP-u jer tadašnje službene brojke pokazuju da je, od 709 zaposlenika, 492 Bošnjaka, 127 Hrvata, 62 Srba, 27 ostalih i jedan pripadnik nacionalnih manjina. Nešto manji nacionalni disbalans je u Sudskoj policiji FBiH, gdje je, od 504 zaposlenika, 302 Bošnjaka, 127 Hrvata, 70 Srba i pet ostalih. U MUP-u i Sudskoj policiji RS-a Hrvati su prisutni tek simbolično, moglo bi se reći “u tragovima”. U MUP-u RS-a, od 6920 djelatnika, Srba je čak 6444, Bošnjaka je 356, Hrvata 70, ostalih 33 i 17 pripadnika nacionalnih manjina. U Sudbenoj policiji RS-a u vrijeme izrade izvješća radilo je 219 djelatnika, a, od toga, 205 su Srbi, 7 Bošnjaci, 4 Hrvati, 2 pripadnika manjina i jedan ostali.
HNŽ i SBŽ nacionalni balans
Kad je riječ o županijskim MUP-ovima, stanje je šaroliko. Tako je u Upravi policije MUP-a Unsko-sanske županije, od 848 zaposlenih, 745 Bošnjaka, 76 Srba, 23 Hrvata i 4 djelatnika koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od triju konstitutivnih naroda. Nacionalna struktura rukovodnih kadrova je takva da je Bošnjaka 40, Srba i ostalih po jedno, a ni jedan Hrvat nije rukovoditelj u policiji USŽ-a. U administrativnom dijelu MUP-a USŽ-a samo su po 3 Hrvata i Srba, dok je Bošnjaka 165, 1 ostali. U Posavskoj županiji, od 198 djelatnika MUP-a, 154 su Hrvata, 28 je Bošnjaka i 16 Srba. U MUP-u Tuzlanske županije, od 1747 zaposlenih, 1490 su Bošnjaci. Srba je 120, Hrvata 87, a ostalih 50. Podaci iz Zeničko-dobojske županije govore da je u tamošnjem MUP-u 1543 zaposlenika, a da je od toga Bošnjaka 1166, Hrvata 254, Srba 104, a ostalih 20. Svi podaci su iz rujna 2017., ali teško da se od tada što promijenilo u Bosansko-podrinjskoj županij, u čijem MUP-u, od 221 zaposlenika, 200 je Bošnjaka i 21 Srbin. Hrvata i ostalih nema. Najizbalansiranija je nacionalna struktura u MUP-ovima Hercegovačko-neretvanske i Srednjobosanske županije. U HNŽ-u su 474 Hrvata, 415 Bošnjaka, 82 Srbina i 11 ostalih, a u SBŽ-u 558 Bošnjaka, 429 Hrvata, 75 Srba i 10 ostalih. U MUP-u Zapadnohercegovačke županije je 389 Hrvata i 2 Bošnjaka, a u Hercegbosanskoj 315 Hrvata, 54 Srbina i 32 Bošnjaka.
