Grad Mostar će refundirati troškove pristojbi i naknada svim onim investitorima koji realiziraju ili namjeravaju na prostoru grada realizirati poslovne ideje, i to iz područja prerađivačke industrije, a cilj je stimulirati otvaranje što većeg broja radnih mjesta te olakšati ulagačima dovršetak svih administrativnih procedura, piše Večernji list BiH.
Olakšice investitorima
Na potez se gleda u sklopu širih aktivnosti kojima Mostar, ali i ostale lokalne zajednice u ovom dijelu BiH žele što je moguće više pojednostaviti procedure ulagačima, a i stvoriti pretpostavke za snažnije uvezivanje, ali i prekograničnu suradnju. U sklopu namjere kojom Mostar želi postati središte prerađivačke industrije u ovom dijelu države gradske vlasti donijele su model koji će, očekuju, pogodovati investitorima koji su registrirani za obavljanje djelatnosti iz oblasti prerađivačke industrije koji na području Mostara počinju izgradnju poslovnog objekta, vrše dogradnju postojećih objekata ili uzimaju u zakup poslovni objekt. Uvidom u odluku vidljivo je kako je Mostar krenuo u smjeru rezanja troškova pokretanja biznisa, a pravo na pogodnost ostvaruju poduzeća koja su registrirana za obavljanje osnovne djelatnosti poput proizvodnje prehrambenih proizvoda, pića, duhanskih proizvoda, proizvodnje tekstila, odjeće, kože i srodnih proizvoda, proizvoda od drva, pluta, slame i pletarskih materijala, papira i proizvoda od papira, kemikalija, osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih preparata. Također, pravo mogu ostvariti i poduzeća koja se bave proizvodnjom proizvoda od gume i plastičnih masa, ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, baznih metala, gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, električne opreme, strojeva i uređaja, motornih vozila, prikolica i poluprikolica te ostalih prijevoznih sredstava i namještaja. Pogodnosti koje će investitor donošenjem ove odluke imati odnose se na refundiranje troškova pristojbi i naknada koje su propisane gradskim odlukama, i to pristojbi na svaku istaknutu tvrtku za razdoblje od tri godine od dana izdavanja odobrenje za rad, gradske administrativne pristojbe i naknade koje su propisane odlukom o gradskim administrativnim pristojbama s tarifom administrativnih pristojbi, komunalne naknade za razdoblje od tri godine od dana izdavanja odobrenja za rad te refundaciju naknade po osnovi prirodnih pogodnosti - renta ovisi o broju zaposlenih radnika u roku od jedne godine od dobivanja uporabne dozvole, i to od 1 do 10 zaposlenih iznosi 20%, od 11 do 25 zaposlenih 35%, od 26 do 50 zaposlenih 50%, od 51 do 100 zaposlenih 90% i više od 100 zaposlenih iznosi 99%.
Pogodnost investitorima bit će realizirana kroz refundaciju od Grada Mostara na ime sredstava uplaćenih po osnovi pristojbi i naknada u tijeku realizacije investicije. Investitor, kako bi ostvario pravo na refundaciju sredstava, mora imati najmanje 50% stalno zaposlenih s područja Grada Mostara.
Europski fondovi
Pogodnost investitorima bit će realizirana kroz refundaciju od Grada Mostara na ime sredstava uplaćenih po osnovi pristojbi i naknada u tijeku realizacije investicije. Investitor, kako bi ostvario pravo na refundaciju sredstava, mora imati najmanje 50% stalno zaposlenih s područja Grada Mostara.
Europski fondovi
Ova odluka u potpunosti korespondira i s namjerom preuzimanja regionalnog primata kad je riječ o privlačenju investicija u ovaj dio BiH, pri čemu Mostar želi ostvariti ulogu pokretača gospodarske djelatnosti. A na tom putu iznimno je važna i prekogranična suradnja koja se može financirati i sredstvima Europske unije. U tom kontekstu treba podsjetiti kako je početkom godine u Mostaru boravila i hrvatska ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak koja je imala niz susreta s političkim dužnosnicima, kao i s gradonačelnikom Marijem Kordićem koji je potvrdio kako su tijekom radnog sastanka otvorili teme suradnje Mostara i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, piše Večernjak.
Njezin, kao i posjet tadašnjeg ministra gospodarstva Tomislava Ćorića, imao je za cilj mogućnost unaprjeđenja suradnje lokalnih zajednica iz BiH i Hrvatske, i to koristeći dostupna sredstva Europske unije, a s niza susreta upućene su jasne poruke o potrebi jačanja potencijala prekogranične suradnje u cilju otvaranja što većeg broja radnih mjesta i gospodarskog oporavka.
Njezin, kao i posjet tadašnjeg ministra gospodarstva Tomislava Ćorića, imao je za cilj mogućnost unaprjeđenja suradnje lokalnih zajednica iz BiH i Hrvatske, i to koristeći dostupna sredstva Europske unije, a s niza susreta upućene su jasne poruke o potrebi jačanja potencijala prekogranične suradnje u cilju otvaranja što većeg broja radnih mjesta i gospodarskog oporavka.
