Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Mladi matematičar iz Republike Srpske osporio rezultat ruskog znanstvenika

10. lipnja 2021. u 16:55 0 komentara 612 prikaza

Nebojša Ðurić, viši asistent na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu (AGGF) Univerziteta u Banjoj Luci, samo sedam mjeseci nakon što je riješio matematički problem star četiri desetljeća, ovih dana je osporio rezultat poznatog ruskog matematičara Vjačeslava Jurka.

Naime, Đurić, koji radi kao viši asistent za užu naučnu oblast Matematička analiza i primjene, zaposlen na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, i Sergej Buterin, ruski matematičar sa Državnog univerziteta Saratov, objavili su znanstveni rad "O nejedinstvenosti konstrukcije Sturm–Liouvilleovog operatora sa kašnjenjem" u prestižnom znanstvenom časopisu "Communication in Nonlinear Science and Numerical Simulation" sa impakt faktorom 4,11.

Riječ je o radu u kojem je oboren rezultat profesora Jurka, profesora na Državnom sveučilištu Saratov i jednog od vodećih svjetskih znanstvenika specijaliziranih za inverznu spektralnu teoriju.

Profesor Jurko je do sada objavio devet monografija i više od 500 istraživačkih članaka, od toga preko 170 znanstvenih radova posvećenih upravo inverznim spektralnim problemima za različite klase operatora.

Đurić je za "Nezavisne novine" rekao da je prije sedam mjeseci objavljen rezultat matematičkog problema star više desetljeća, na kojem je radio zajedno s ruskim kolegom Buterinom.

"Već tada se rodila sumnja u rezultat profesora Jurka, koji je objavljen prošle godine. Mi smo počeli intenzivno raditi na ovom problemu. Ispostavilo se da je ovaj problem mnogo teži nego što smo pretpostavili, međutim upravo zbog prvog rezultata radili smo naporno", rekao je Đurić.

Istaknuo je da su do rješenja došli koristeći numeričke simulacije.

"To su matematički softveri koji su nas navodili kako bismo mi došli do rješenja", kazao je Đurić.

Napomenuo je da to ne znači da računar rješava problem, već služi samo da navodi matematičare, a oni su ti koji daju teorijsko rješenje matematičkih problema.

"Zanimljivo je da su se računari razvili posredstvom matematike, a sada računare koristimo kako bismo lakše rješavali višedecenijske matematičke probleme. Možda je to i razlog zašto se ovi problemi nisu ranije mogli riješiti", naveo je Đurić.

Đurić je kazao da to što se čini da u kratkom razdoblju niže uspjeh za uspjehom ne znači da on relativno brzo piše znanstvene rezultate, jer je na rješenju višedesetljetnog matematičkog problema radio dvije godine.

"Na novom problemu sam radio šest mjeseci, ali je to bio iscrpljujući rad. Svakim danom sam davao svoj maksimum. Prije svega je ključno to što sam, zbog rješavanja prethodnog problema, dobio veliku energiju da nastavim", kazao je Đurić.

Dodao je da su mu dodatnu motivaciju dali medijska pažnja i podrška prijatelja i poznanika.

"Zbog toga svega sam dobio hipermotivaciju, osjećao sam se odgovornim da nastavim, da pišem još bolje rezultate", zaključio je Đurić za "Nezavisne".

Podsjećanja radi, prije sedam mjeseci Đurić i Buterin su objavili rad "O otvorenom problemu konstrukcije operatora Sturm–Liouvilleovog tipa sa kašnjenjem" u znanstvenom časopisu "Applied Mathematics Letters" sa impakt faktorom 3,85.

Riječ je o radu u kome su riješili matematički problem star četiri desetljeća, a što je izazvalo veliki interes u svjetskoj matematičkoj zajednici.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.