Njemački kršćanski demokrati (CDU), najveća njemačka stranka, izabrali su na virtualnom stranačkom kongresu premijera najmnogoljudnije savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije Armina Lascheta (59) za novog predsjednika stranke. Delegati, njih točno 1001, imali su pravo birati između trojice kandidata: korporativnog odvjetnika i dugogodišnjeg istaknutog člana CDU-a Friedricha Merza, vanjskopolitičkog eksperta, predsjednika odbora za vanjsku politiku i nekadašnjeg ministra okoliša Bundestaga Norberta Röttgena i Lascheta. Na kraju se, baš kao što se i očekivalo, odlučivalo između Lascheta i Merza, i to u drugom krugu glasanja, nakon što u prvom krugu nijedan kandidat nije dobio natpolovičnu većinu.
Obećava kontinuitet
Merz je pobijedio u prvom krugu s 385 glasova, a slijedio je Laschet s pet glasova manje, dok je Röttgen dobio 224 glasa. Laschet je u drugom krugu dobio 521 glasova (52,7%), a njegov glavni suparnik Merz 466 (47,3%) glasova. Od glasanja se suzdržalo 14 delegata. Delegati su glasali nakon što su sva trojica kandidata dobila priliku obratiti se delegatima u 15-minutnom govoru. Laschet je u svom govoru nastupio pomirljivo, pozivajući CDU da se suprotstavi daljnjim podjelama u zemlji. Pozvao je na otvoren razgovor, ali bez polarizacija, uvjeravajući kako CDU može pobijediti, ali samo ako se postavi u centar. Time se Laschet jasno distancirao od retorike svog protukandidata Merza, koji je zagovarao skretanje stranke udesno, smatrajući kako je skretanje stranke ulijevo pod vodstvom kancelarke Merkel odgovorLaschet no za rast desničarskog AfD-a, koji je ispunio politički prostor što ga je CDU napustio. I dok je Merz zagovarao jasno profiliranje CDU-a kao stranke desnog centra, odnosno povratak na stari kurs tradicionalnog konzervativizma još iz vremena Helmuta Kohla, što bi i na vanjskopolitičkom planu značilo promjene u pravcu čvršće transatlantske politike i jasnijeg distanciranja od Rusije i Kine, Laschetova pobjeda pretpostavlja nastavak umjerene politike kancelarke Merkel. Ako bi Merz CDU ponovno transformirao u stranku desnog centra, što bi značilo i skretanje Njemačke udesno – s ozbiljnim reperkusijama i na cijelu Europu – Laschetov CDU i dalje će biti stranka centra, koja će s lakoćom surađivati sa socijaldemokratima, a ubuduće i sa zelenima, što kod Merza gotovo sigurno ne bi bio slučaj. Laschet je jedan od najistaknutijih dužnosnika CDU-a i jedan od najustrajnijih zagovornika politike odlazeće kancelarke, koji je ostao čvrsto uz nju i za vrijeme izbjegličke krize, kada je kancelarka bila meta žestokih kritika ne samo populističkog AfD-a nego i iz vlastitih redova.
Njegov uspon u stranačkoj hijerarhiji započeo je nakon što je od protukandidata na ovim izborima Röttgena preuzeo vodstvo CDU-a u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, nakon čega je postao i zamjenik Angele Merkel u stranci. Nekoliko godina kasnije uspio je pobijediti socijaldemokrate (SPD) u svojoj saveznoj pokrajini, koja je slovila kao utvrda SPD-a, nakon čega je njegovo ime postalo nezaobilazno u svim kadrovskim križaljkama, pogotovo nakon neuspjeha Annegret Kramp-Karrenbauer, koju je odlazeća kancelarka odabrala kao svoju nasljednicu, ali se ubrzo pokazalo da mlada političarka ipak nije uspjela izgraditi nužan autoritet u stranci, zbog čega je ubrzo napustila stranački tron.
Različito o koronamjerama
Laschet se nakon neuspjeha Kramp-Karrenbauer nametnuo kao njezin prirodan nasljednik, koji će znati očuvati političku ostavštinu Angele Merkel iako je i dalje veliko pitanje hoće li Laschet biti i kancelarski kandidat koalicije CDU/CSU-a, o čemu dvije stranke tek trebaju postići dogovor. Iako Laschet nakon izborne pobjede poručuje kako je svjestan odgovornosti koju je preuzeo i da je pred strankom izazovna godina s izborima u čak šest saveznih pokrajina, koja će kulminirati jesenskim izborima za Bundestag 26. rujna, na kojima CDU očekuje pobjedu, tek treba vidjeti kako će se okončati razgovori Lascheta i šefa sestrinskog CSU-a Markusa Södera oko toga tko će biti kancelarski kandidat, pri čemu ne smijemo zanemariti činjenicu da od svih potencijalnih kancelarskih kandidata upravo Söder najbolje kotira kod birača.
Söder je konzervativniji od Lascheta, kao što je i biračko tijelo u Bavarskoj konzervativnije od onog u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. To je vidljivo i kada je riječ o aktualnoj borbi protiv širenja pandemije. Dok Söder zagovara rigorozne mjere, što mu je povećalo popularnost u cijeloj Njemačkoj, Laschet je uglavnom zagovarao popuštanje mjera.
