Izgradnjom koridora Vc Bosna i Hercegovina bi, umjesto samo ciljanoga odredišta, postala tranzitna zemlja poveznica europskog jugoistoka sa zemljama središnje Europe. Izgradnjom Jadransko-jonske autoceste, gospodarstva i tržišta Crne Gore te Albanije bili bi prometno povezani u jedinstveno europsko tržište. Izgradnjom koridora Vc smanjili bi se troškovi njihove komunikacije s tržištima i gospodarstvima središnje Europe. Srednjoeuropski broj stanovnika od oko 90 milijuna postao bi potencijalno tržište crnogorskog i albanskog gospodarstva, što i njihova tržišta čini dostupnima srednjoeuropskim gospodarstvima. BiH bi bila njihova poveznica te bi se istodobno sa svojim gospodarstvom i tržištem mogla priključiti navedenim tržištima. Bila bi prometno uključena u integraciju zapadnoeuropske cjeline kao važna poveznica i kao takva poželjna za uključivanje u europske i euroatlantske integracije. Uključivanjem u veliko europsko tržište bh. gospodarstvo dobiva razvojnu priliku, a naša zemlja postaje i čimbenik stabilnosti u europskom sigurnosnom sustavu. O svemu tome razgovarali smo s dekanom Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru Mariom Vasiljem.
Kakvo je trenutačno stanje prometne povezanosti BiH?
- Opis prometne povezanosti Bosne i Hercegovine u ovom trenutku svodi se na njezinu izoliranost u smislu suvremene europske autocestovne mreže i u prometnom smislu može se opisati jedino kao ciljano prometno odredište. Neuključenost u prometnu infrastrukturu uvijek je označavala izolaciju određenog mjesta, grada ili države, njihovo zaostajanje u razvoju (stagnaciju u svim područjima života).
Cijeli intervju čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH
