Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Hrvatskoj 800 milijuna eura u rujnu, Mađarska i Poljska pod upitnikom

28. srpnja 2021. u 16:15 0 komentara 53 prikaza
andrej plenković
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL

Više od 800 milijuna eura predujma, od ukupno 6,3 milijarde eura, trebalo bi sjesti na račun državne riznice već u rujnu, otkrio je ministar Zdravko Marić nakon što su ministri financija 27 država članica na virtualnom sastanku Vijeća EU u formatu Ecofin pokrenuli pisanu proceduru konačnog odobrenja hrvatskoga Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO). Zajedno s Hrvatskom, formalna odluka pokrenuta je, i samim time sada je neminovna, za Sloveniju, Litvu i Cipar, što znači da će Vijeće EU prije sezone godišnjih odmora imati odobreno 16 od 27 nacionalnih planova država članica.

Zahvaljujući novom europskom fondu za oporavak od koronakrize – koji se financira zajedničkim izdavanjem obveznica uime svih 27 članica, što je samo po sebi velik iskorak u razvoju Europske unije pa stoga cijeli pothvat i nosi naziv “EU iduće generacije” – Hrvatska ima otprilike dvostruko više novca na raspolaganju kroz sve moguće EU fondove. Ovaj novi mehanizam, naime, dolazi povrh svih dosad postojećih strukturnih i investicijskih fondova, od kohezijskih do poljoprivrednih.

– Nikad nismo imali na raspolaganju toliko bespovratnih sredstava iz Europe kao sada. Za nas je to golem poticaj. Počeli smo s radom na programu prije godinu dana i Hrvatska je tu prošla sjajno. Dobili smo šansu koju ćemo iskoristi od 2021. do 2026. – komentirao je premijer Andrej Plenković.

– Tamo negdje krajem kolovoza, početkom rujna, a onda i u rujnu i listopadu, očekujemo prva sredstava iz NPOO-a. Govorimo o omotnici od 6,3 milijarde eura, a predviđeno je da ove godine povučemo 13 posto avansa što je nešto više od 800 milijuna eura – izjavio je ministar Zdravko Marić nakon sudjelovanja na virtualnom sastanku Ecofina. – Zadovoljni smo prije svega ukupnom omotnicom, jer 6,3 milijarde eura je gotovo 12 posto BDP-a. Zadovoljni smo i što je kompletno financiranje iz EU pa nema nacionalne komponente – dodao je Marić.

Na virtualnim sastancima, koji se održavaju putem sigurne videokonferencijske veze između svih glavnih gradova, ministri financija ne mogu donositi formalne odluke uime Vijeća, pa je zato za usvajanje nužna pisana procedura. No, očekuje se da će ta procedura ići glatko jer je sve dogovoreno i nema ničeg spornog.

Hrvatski NPOO predviđa 76 reformi i 146 projekata. Napisan je u Vladi i analiziran i odobren u Europskoj komisiji, nakon čega je usvajanje na razini Vijeća EU formalnost koja je nužna da bi se, između Komisije i Vlade, potpisao financijski sporazum. Taj je dokument onda podloga za isplatu predujma i ostalih polugodišnjih tranši sve do sredine 2026., do kad će svih 6,3 milijardi eura biti prebačeno na račun državne riznice.

Mađarska i Poljska zasad se čine kao da imaju najviše problema s odobravanjem svojih nacionalnih planova. Komisija zbog nekih “nejasnoća” odgađa davanje zelenog svjetla, a liberali u Europskom parlamentu otvoreno su pozivali Komisiju da ne odobrava mađarski plan zbog kršenja vladavine prava u toj zemlji. EU je, s iskorakom “iduće generacije”, po prvi put dobila mogućnost da uskrati novac iz fondova državama članicama u kojima se sustavno krši vladavina prava, premda procedura za aktiviranje takve kazne nije tako jednostavna. Mađarski premijer Viktor Orban u posljednjem je intervjuu prošloga petka zvučao vrlo ležerno:

– To je naš novac. Oni mogu odgoditi, ali ne mogu odbiti dati nam naš novac. To nije dar, nego nešto što nam pripada jer doprinosimo u proračun EU… Novac će doći iz Bruxellesa kad dođe, ali moguće je da će kasniti zbog ideološkog rata – zaključio je mađarski premijer.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.