MOSTAR

HNS BiH potvrdio zajedništvo Hrvata u BiH i Zagreba, slijede izborne i ustavne reforme

storyeditor/2023-02-05/PXL_040223_98118995.jpg
06.02.2023.
u 20:58

Upućen apel da se što prije izaberu nove izvršne vlasti u entitetu Federaciji BiH

Jedanaesto zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora BiH u nešto relaksiranijom ozračju od gotovo svih dosadašnjih poslalo je poruke zajedništva i ustrajnog zauzimanja za ostvarenje jednakopravnosti ovoga naroda, uz očekivanje da će se konačno razriješiti i ključni prijepori, zbog čega je ova organizacija uopće i utemeljena, piše Večernji list BiH.

Ponajprije se to odnosi na ostvarenje institucionalne i stvarne jednakopravnosti u izbornom i političkom sustavu, što je svojom intervencijom od 2. listopada djelomično postigao visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt, koji je obesmislio unitarističke planove bošnjačkih političara za ostvarenje potpune dominacije i pretvaranja BiH u isključivo bošnjačku nacionalnu državu.

BiH domovina Hrvata

Sadržajem usvojenih dokumenata upravo se pozvalo na nastavak daljnjih razgovora o izbornoj reformi, no da bi se moglo ići k tome cilju, potrebno je uspostaviti izvršnu vlast u Federaciji BiH. Pri tome je Čović najavio kako će se u sljedeća dva tjedna izabrati nova Vlada Federacije BiH, a već ovoga tjedna predsjednica Federacije BiH predložit će mandatara za novi saziv Vlade. I hrvatski premijer Andrej Plenković podupro je što bržu uspostavu nove vlasti u Federaciji BiH kako bi se u cijelosti proveli rezultati nedavnih izbora, a BiH postala stabilna, što očekuju i administracije SAD-a i EU-a. Nakon izbora održanih 2. listopada prošle godine u BiH još jedino nije izabrana izvršna vlast, predsjednik i dva dopredsjednika te nova Vlada u Federaciji BiH. Planove HDZ-a BiH i stranaka "osmorke", koje predvodi SDP BiH, da izaberu izvršnu vlast remeti činjenica da vodeća bošnjačka stranka Stranka demokratske akcije (SDA) ima kontrolu nad bošnjačkim Klubom u gornjem, nacionalno koncipiranome Domu naroda Federacije BiH. Na taj su način postali teško zaobilazna stranka u formiranju vlasti na razini toga entiteta. Premijer Plenković izrazio je uvjerenje i kako najvažnije srpske i bošnjačke stranke zagovaraju integraciju BiH u Europsku uniju te je nagovijestio potporu svoje Vlade ubrzavanju toga procesa u BiH. Nedavno je na Europskom vijeću premijer sudjelovao u odobravanju kandidacijskog statusa za BiH. - Upravo s tom pozicijom, a s obzirom na naše prijateljske odnose i geografsku povezanost, povijesne i kulturne veze te ogromnu gospodarsku razmjenu, učinit ćemo sve da BiH ide tim smjerom jer osjećamo da to svi ključni partneri ovdje zaista i žele - istaknuo je. Dodao je da je HNS BiH najvažniji instrument ostvarenja jednakopravnosti bh. Hrvata. - Dolazak na zasjedanje HNS-a prigoda je dati potporu hrvatskome narodu kao jednakopravnom, da u ovoj deklaraciji koja će se usvojiti stoji kako je BiH i domovina hrvatskog naroda, što je u potpunosti na tragu onoga što sve hrvatske strane i Vlada stalno govore. Na tome želimo graditi potporu hrvatskome narodu i kada je riječ o identitetu, pravima i legitimnoj zastupljenosti u vlasti - istaknuo je. Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović istaknuo je kako Hrvati u BiH žele očuvati BiH kao zemlju stabilnosti i mira "s euroatlantskom perspektivom u kojoj će Hrvati imati potpunu jednakopravnost i legitimno predstavljanje na svim razinama vlasti kao konstitutivni narod".

Čović i deklaracija

Izrazio je očekivanje da će se šest mjeseci nakon uspostave vlasti na razini Federacije BiH postići dogovor o izbornim reformama kako bi se riješilo pitanje legitimnog izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, gdje se štite kolektivna prava hrvatskog naroda. Hrvatske stranke u BiH zamjeraju da je aktualni hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić izabran dominantno glasovima Bošnjaka, koji su preglasali tri i pol puta manje brojne Hrvate. Na 11. zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora BiH za predsjednika je ponovno jednoglasno izabran Dragan Čović. On je nagovijestio kako bi se u roku od šest mjeseci od uspostave federalnih vlasti trebao postići dogovor o izbornim i ustavnim reformama kako bi se otklonila mogućnost preglasavanja Hrvata te diskriminacija manjina i drugih građana.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?