Diplomatska ofenziva Europske unije i SAD-a, posvećena promjenama Izbornoga zakona, kao i sastanak Vijeća za vanjske poslove Europske unije o situaciji na zapadnom Balkanu s posebnim fokusom na BiH, samo su neki od pokazatelja kako se priča oko nužne promjene Izbornog zakona podigla na do sada najvišu razinu te je sasvim opravdan optimizam kako će ove godine uistinu doći do promjene koja se traži već dulji niz godina, piše Večernji list BiH.
Poruke iz EU-a
Ova godina je stoga, u političkom smislu, ključna za dogovor oko izbornoga zakonodavstva jer iduća je izborna, a u njoj je, kao što poznato, iznimno teško očekivati zahvate u Izbornom zakonu.
Potpredsjednik Europske komisije za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell pozvao je na provođenje ustavne i izborne reforme u neizbornoj godini.
- Ministri su se složili oko potrebe da BiH iskoristi ovu godinu za unaprjeđenje ustavne i izborne reforme. Moramo nastaviti podržavati ove napore svakodnevnim angažmanom našeg posebnog predstavnika u Sarajevu Johanna Sattlera - rekao je Borrell.
Ovakve poruke jasan su pokazatelj kako domaće političke stranke moraju intenzivirati proces pregovora o ovoj temi. U tom kontekstu potrebno je naglasiti kako su predstavnici Hrvata i Bošnjaka, odnosno dvije stranke s najvećim legitimitetom - HDZ BiH i SDA - već dulje vremena u procesu pregovora, a polazni dokument je sporazum iz lipnja prošle godine kojim su se stranke obvezale početi s izradom izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH kako bi se osigurao legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim razinama, u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, kao i osiguralo aktivno i pasivno izborno pravo svakog građanina na cijelom teritoriju BiH. Sporazum je potpisan pod medijacijom EU-a i SAD-a te je stoga i više nego jasno kako će biti nemoguće daljnje izbjegavanje njegove provedbe. Izravno vezan izazov uz promjenu Izbornoga zakona jest i pitanje harmonizacije međunacionalnih odnosa, a napose u Federaciji BiH, između Hrvata i Bošnjaka.
No, kako bi BiH krenula bržim koracima naprijed, potrebno je raditi na jačanju sustava koordinacije i uvažavanja svih razina vlasti, ali i uvažavanja interesa konstitutivnosti triju naroda, uz promoviranje domaćeg dogovora.
Projekcija i reforme
Treći ključni izazov u ovoj godini bit će rješavanje strukturnih i institucionalnih problema u ekonomskom smislu kako bi se iskoristili neki pozitivni trendovi u kontekstu jačanja izvoza te dostigla projicirana razina rasta od 2,8 posto, a koju je dala Svjetska banka. Pred vlastima je mnogo posla i zadaća iz zajedničkog seta socioekonomskih reformi, no žalosti što je i ovakav projicirani rast manji nego u zemljama regije.
Svjetska banka u nedavnom redovitom ekonomskom izvješću za zapadni Balkan dala je projekcije i za Bosnu i Hercegovinu te je, uz, između ostalog, upozoreno kako je BiH u prošloj godini zahvatila najgora recesija u posljednjih 25 godina. Poziv vlastima je da krenu u donošenje dugoročnih rješenja za otporniju ekonomiju, a ova godina pravo je vrijeme za to.
