Izborna pravila po kojima će biti organizirani opći izbori iduće godine još se ne znaju, ali to očito ne sprečava većinu stranaka u BiH uvelike se pripremati za izbornu utakmicu, piše Večernji list BiH. Bošnjačke i srpske stranke realno nisu ni zainteresirane za izbornu reformu i nastoje što je moguće više ignorirati međunarodne pozive za provedbu reformi i dogovor o tom važnom pitanju.
Blokovi u Bošnjaka
Zato su svoju energiju usmjerili prvenstveno na zauzimanje predizbornih pozicija. U koliko će “kolona” bošnjačke stranke ići na izbore još se ne zna, ali su već definirane ili su blizu definiranja najmanje dvije koalicije. Jednu čine SDP i Naša stranka, koja je još ranije formalizirana kroz BH Blok. Izvjesno je kako će ove dvije stranke na određenim razinama imati zajedničke kandidate i liste, dok će na drugima ići samostalno pred birače. S njima će vrlo izgledno surađivati i stranka Narod i pravda (NiP) s obzirom na to da ove tri stranke već surađuju u vlasti u Sarajevskoj županiji i da su na lokalnim izborima imale zajedničke kandidate za načelnike. Moguće je da će ove tri stranke podržati zajedničkog kandidata za Predsjedništvo BiH, ali i za neke druge izborne razine. Iako tvrde kako se ideološki razlikuju, na mnogim pitanjima zapravo imaju istovjetne stavove.
Nasuprot njima bi lako mogla biti “zelena ljevica”, kako čak i u bošnjačkoj javnosti “tepaju” Komšićevu DF-u i Socijaldemokratima (SD) koje predvodi bivši čelnik SDP-a u Tuzlanskoj županiji Enver Bijedić. Oni se na tzv. građanskoj platformi udružuju s Platformom za progres (PzP), relativno mladom strankom koju je formirao povratnik iz Amerike Mirsad Hadžikadić. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se pomiriti osobne političke ambicije Komšića i Hadžikadića. Presudnu ulogu bi tu moglo odigrati pitanje po kakvim zakonskim pravilima će se uopće organizirati izbori. Toj “zelenoj ljevici” priklonit će se i opskurni Građanski savez te nekoliko izvanparlamentarnih stranaka bliskih SDA. S druge strane, najveću bošnjačku stranku potresaju unutarnji problemi i unatoč tomu što se čini kako im opada popularnost, najrealnije je očekivati da SDA samostalno iziđe na izbore. Osim u Republici Srpskoj, gdje je već izvjesna široka koalicija svih probošnjačkih stranaka. U SDA računaju na postizborna savezništva sa strankama s kojima i sada blisko surađuju, poput DF-a, SD-a, ali i Stranke za BiH (SBiH) koja se pokušava revitalizirati. Ključna uloga tu povjerena je bivšem dužnosniku SDA i aktualnom načelniku najmnogoljudnije općine u BiH (Novi Grad Sarajevo) Semiru Efendiću. Upitno je hoće li i s kim SBB koalirati ili će, kao prošli put, samostalno izići na izbore.
Bez unutarstranačkih izbora
Među Hrvatima trenutačno nema naznaka ozbiljnije pluralizacije jer je sadašnji Izborni zakon takav da sve osim zajedničkog nastupa donosi majorizaciju. Uz očekivane promjene izbornoga zakonodavstva, moguće je da bi i Hrvati konačno, barem na nekim razinama, mogli sebi priuštiti luksuz birati među više opcija. Ovako, jedinstvo oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH nema alternativu. U RS-u su, čini se, izvjesna dva politička bloka koja će odmjeriti snage na izborima. Iako će na nekim razinama stranke vjerojatno ići i samostalno na izbore, nema dvojbe da će sadašnja koalicija okupljena oko SNSD-a imati zajedničke kandidate za člana Predsjedništva BiH i predsjednika RS-a. Na isti način bi im trebala odgovoriti aktualna oporba, u kojoj su SDS, PDP i DNS. Istina je da je u ovom političkom savezu mnogo više zainteresiranih nego što je kandidacijskih pozicija pa je upitno hoće li oporba doista ujedinjena pred birače. SDP u Republici Srpskoj fingira stvaranje nekakvoga “trećeg puta”, ali više je nego jasno da ta stranka u RS-u nema ni potencijala ni snage za bilo što drugo osim priklanjanje svebošnjačkoj koaliciji u kojoj će SDA, opet, voditi glavnu riječ.
Zanimljivo je da ni jedna od većih stranaka u BiH u ovoj godini nije planirala unutarstranačke izbore, što znači da će ih sadašnje garniture predvoditi na izborima 2022. godine.
