Sava je u bivšoj Jugoslaviji, pored Dunava, bila jedna od rijeka kojom su najviše plovili teretni i putnički brodovi. Obećanja nadležnih kako će se u narednom razdoblju raditi na plovnosti Save i izradi pristaništa u Gradiški obradovala je mnoge. Posebno čuvenog barbu koji je život proveo na ovoj rijeci.
Najpoznatiji gradiški alas živi na ovom brodu. Ima i kuću na kopnu, ali je više vremena ovdje. Na vlastito ime Boris više ne reagira, za sve je on Barba. Više od 50 godina je na vodi. Radio je u Vodoprivrednom poduzeću Sava, na brodu Oštrelj.
“Taj brod je prodan negdje u Šapcu. Odvezli smo ga odavde do Šapca i najteže mi je bilo, kada smo imali reviziju u Brčkom, kada je kapetan zaplakao i njemu je bilo što je brod prodat”, rekao je Boris Rađen Barba, gradiški alas.
Za vrijeme SFRJ, Barba tvrdi, Gradiška je imala najbolju flotu.
“Imali smo šet samohotki, jedan remorker, bager koji utovara, elevator za istovar i dva refulera Gig i Oštrelj”, rekao je Barba.
Pamti i kako su Savom plutali splavovi, plovili turistički brodovi, čamci. Vijest da su počeli radovi na izgradnji pristaništa obradovala je Barbu.
“Bilo bi prelijepo, to bih volio da doživim”, kazao je.
Nadaju se pristaništu i ugostiteljski radnici. Pojedini već razmišljaju o katamaranu sa restoranskom ponudom.
“Gradiška je pogranični grad, otvorenih vrata, ljude iz okolnih gradova, iz drugih država, iz susjedne Hrvatske dočekujemo svakodnevno, pa bi mogli i na uređenoj obali, na Savi obučenoj u novo ruho ponuditi puno lijepog”, rekao je Vladan Šurlan, ugostitelj.
Vodni transport je jedan od najjeftinijih vidova prevoza robe, a Sava je plovna kroz tri države – BiH, Hrvatsku i Srbiju. Od sredstava Svjetske banke je osigurano 30 milijuna eura za izradu projekta i prvu fazu radova. Prva faza podrazumijeva izradu projektne dokumentacije, ali bilo kakve aktivnosti na plovnosti Sve ne mogu početi prije nego što se izvrši deminiranje desne obale.
Samo deminiranje bi moglo trajati oko dvije godine, a ukoliko sve bude išlo po planu brodice, čamci, katamarani, turistički brodovi mogli bi u marinu pristizati tek 2030. godine.
