Unatoč pandemiji koronavirusa i ekonomskim problemima koje je ona donijela sa sobom, čini se kako se svijet i dalje nije riješio starih navika ratovanja, a pogled na kartu svijeta pokazuje kako je Zemlja nikada užarenija, bar kada je riječ o sukobima.
Gotovo svakodnevno možemo svjedočiti vijestima o sukobima na skoro svim stranama svijeta. Mjesec ili dva pažnju svjetske javnosti zaokupirao je Afganistan, a prije njega u medijskom prostoru dominirao je izraelsko-palestinski sukob.
Ukoliko nije riječ o Aziji, tlo Afrike, bar kada je riječ o ratnim dešavanjima, gotovo nikada ne miruje pa se tako i danas mogu nabrojati mnogi sukobi koji su aktivni na afričkom tlu, a u kojima stradaju djeca, žene i svi ostali nevini građani koji postaju kolateralna šteta viših, nekada i neshvatljivih ciljeva.
Ugledna njemačka organizacija Statista u suradnji s organizacijom koja proučava i bilježi sve konflikte na svijetu ACLED, na jednom mjestu prikupila je sve podatke vezane za sukobe u svijetu.
Podaci obuhvataju razdoblje od 3. rujna 2020. pa sve do 3. rujna 2021. godine i ono što se može primijetiti jeste da organizacije nude brojne mogućnosti za samo definiranje sukoba. Tako se na stranici bilježe podaci i za prosvjede građana, nasilje policije i vojske nad građanima, ali i "klasični" sukobi u kojima sudjeluju dvije vojne sile.
Također, u sukobe koji će neku zemlju označiti crvenom bojom mogu se uvrstiti i brojne eksplozije, napadi dronovima i drugi načini ratovanja. Ipak, za potrebe ovog teksta sukobi su izdvojeni prema tome gdje su zabilježene borbe između državne vojske i pobunjenika, između dvije vojske, ali i sukobi vojske i civila.
Prema stanju na kontinentima, trenutno je najstabilnija situacija u većem dijelu Europe, Sjevernoj Americi, Australiji i istočnoj Aziji.
Ukoliko se pogleda karta, u Europi možemo izdvojiti samo sukobe koji su trenutno aktualni na istoku, a koji se tiču odnosa Rusije i Ukrajine, gdje su sukobi oko istočnog dijela Ukrajine, točnije regija Donjeck i Lugansk i dalje aktualni.
Dok s jedne strane ukrajinsku vojsku podržava službeni Kijev i zapadne snage, paravojne i separatističke formacije na istoku Ukrajine i na Krimu imaju potporu Rusije koja se ne želi tek tako lako odreći utjecaja na ukrajinskom tlu.
Linija sukoba u Aziji
Za razliku od Europe, pa i Sjeverne Amerike, područje Azije i Afrike obiluje brojnim sukobima koji traju već desetljećima i kojima se još uvijek ne nazire kraj.
Turska je tako, kao i Rusija, uključena u dešavanja u Siriji koja se nalazi u desetogodišnjem sukobu između brojnih frakcija uključujući Kurde na sjeveru zemlje, snage odane središnjoj vlasti odnosno Basharu Al Assadu te pobunjenika na zapadu zemlje.
Također, i dalje su prisutne brojne frakcije tzv. Islamske države, koje prave probleme na istoku zemlje, zbog čega se ova zemlja nalazi u konstantnom stanju sukoba.
Slična je situacija i u okolnim državama Bliskog istoka gdje konstantno tinjaju borbe u Libanu i Izraelu. Izraelsko-palestinski sukob ponovo je eskalirao u svibnju 2021. godine, a tenzije se ne smiruju ni danas, gdje se uz granicu između Gaze i Izraela bilježe "trzavice" između izraelske vojske i palestinskih prosvjednika, ali i pripadnika Hamasa.
Također, nestabilna situacija dominira i u Iraku gdje borbe traju na sjeveru zemlje točnije oko Erbila. Posljednji incidenti zabilježeni su 12. rujna kada su prema informacijama medija pripadnici tzv. Islamske države izvršili napad dronovima na Međunarodnu zračnu luku u Erbilu, koji je ujedno i baza koalicionih snaga predvođenih Sjedinjenim Američkim Državama.
Na prostoru Bliskog istoka već 10 godina aktualan je i "vječiti rat" u Jemenu, koji se pretvorio u najveću humanitarnu krizu 21. stoljeća.
Linija sukoba proteže se i dalje prema središnjim i južnim dijelovima Azije pa su tako zabilježene brojne "misteriozne" eksplozije u Iranu, posebno na vojnim, nuklearnim i industrijskim lokacijama, što su službenici ove zemlje opisali kao sabotaže.
Također, iranski ratni zrakoplovi pokrenuli su i nekoliko vojnih operacija usmjerenih prema sjeveru Iraka koji predstavlja autonomnu kurdsku regiju u kojoj su smještene određene opoziciojske skupine koje su usmjerene protiv iranskog režima.
Situacija u Afganistanu vjerojatno je već svima dobro poznata, a borbe između talibana i afganistanske vojske proteklih nekoliko mjeseci iznjedrile su veliki broj žrtava.
Stanje oko regije Kašmir izaziva konstantne tenzije između Pakistana i Indije, koji su u prošlosti vodili nekoliko ratova oko ovog dijela teritorija, a pojedinačni sukobi aktualni su i danas gdje se bilježe i pojedinačni teroristički napadi kako u Indiji tako i u Pakistanu.
Vojni okršaji na području Indokine i dalje su aktualni. Vojni udar koji su snage Mijanmara izvršile u ovoj državi izazvao je brojne reakcije građana koji su ušli u otvoreni sukob s vojskom. Neredi i nasilje nad građanima aktualni su već mjesecima, a bivša liderka ove države Aung Saan Suu Kyi pritvorena je i očekuje suđenje za niz djela za koje je vojska tereti.
Područje Tajlanda posljednjih nekoliko mjeseci također su obilježili brojni neredi. Na Tajlandu su aktualne tenzije između građana i vlade koja ima podršku policije i vojske.
Građani smatraju kako bi se dio proračuna koji se izdvaja za monarhiju i vojsku trebao preusmjeriti na borbu protiv koronavirusa, a stanovnici ove zemlje također krive vladu za veliki rast broja novozaraženih u ovoj azijskoj zemlji.
Osim toga, i dalje je aktualan sukob između vlasti i Nacionalnog revolucionarnog fronta kojim rukovodi pokret za nezavisnost Patani, koji predvodi pobunu kako na jugu Tajlanda tako i na sjeveru Malezije.
Crvene zone u Africi
Borbe između brojnih frakcija nisu ništa manje intenzivne u Africi. Stanje na sjeveru ovog kontinenta, točnije u regiji Magreb, nestabilno je od početka Arapskog proljeća, a do danas dominiraju brojni sukobi između središnjih vlasti, pobunjenika i ogranaka Islamske države.
Alžir, Maroko i Polisario Front obnovili su sukobe prošlog mjeseca zbog čega je uslijedio prekid diplomatskih odnosa između Maroka i Alžira. Ništa stabilnija situacija nije ni u Tunisu i Libiji, gdje dominiraju sukobi kako između pobunjenika i središnje vlasti tako i između građana i vlasti.
Regija Sahel, odnosno područje centralne Afrike, iz dana u dan pokazuje sve veću nestabilnost. Dok u Gvineji i Čadu dominiraju državni udari, gdje vojne i sigurnosne snage hapse i ubijaju predsjednike država, na području Nigerije, Nigera i drugih država vlasti imaju veliki problem s pripadnicima Islamske države, Boko Harama i drugih terorističkih organizacija koje imaju zajednički cilj sijanja straha među stanovnicima.
Posljednjih nekoliko mjeseci zabilježeni su brojni upadi u sela i manja mjesta gdje su teroristi ubijali stotine mještana i kidnapirali djecu koju su odvodili u kampove za obučavanje.
Sukobi se ne smiruju ni na području Etiopije, gdje je od kraja 2020. godine aktualan rat između vlasti i Narodnooslobodilačkog fronta Tigraja na sjeveru zemlje.
Sukob je pokrenuo i veliku humanitarnu krizu koja je izazvala nestabilnosti u cijelog regiji, a izvještaji koji svakodnevno dolaze iz ove zemlje pokazuju kako i jedna i druga strana čine brojne ratne zločine uključujući i ubijanja nevinih građana i silovanja.
Situacija je nestabilna i u Demokratskoj Republici Kongo, kao i u Mozambiku, državama koje se suočavaju s borbom protiv pobunjenika, ali i pripadnicima grupe Al-Shabab, koja se povezuje s tzv. Islamskom državom.
"Ludo tlo" Latinske Amerike
Brojni sukobi, demonstracije i okršaji između centara moći i pobunjenika nisu mimoišli ni područje Latinske Amerike, gdje su posljednju godinu zabilježeni brojni prosvjedi koji su iz mirnih događaja prerasli u krvave okršaje.
Prosvjedi protiv vlasti, koji su se pretvorili u sukob policije i prosvjednika, obilježili su Brazil, Kolumbiju i Paragvaj. Također, u Paragvaju je i dalje aktualan sukob na sjeveroistoku zemlje u kojem sudjeluju gerilski komunistički pokreti koji se već godinama sukobljavaju s vlastima.
Samo tijekom 2021. godine dogodio se niz napada u kojima su pripadnici gerilskih pokreta kidnapirali određene mještane i tražili novac za njihovo puštanje. Također, gerilci su nekoliko puta izvršili napade na vojne konvoje u kojima je poginulo nekoliko vojnika paragvajske vojske.
Slična situacija je i u Peruu, zemlji koja se također suočava s borbama vlasti i gerilskih skupina. Tijekom svibnja ove godine najmanje četrnaest osoba ubijeno je u napadu koji je izvela peruanska komunistička organizacija Sjajni put u okolini grada San Miguel del Ene.
Stravičan zločin dogodio se samo nekoliko tjedana prije predsjedničkih izbora u ovoj državi, a mediji su prenijeli informacije kako masakr predstavlja jedan od najgorih zločina u posljednjih nekoliko desetljeća na području Perua.
I na kraju, ništa manje loša situacija nije ni u Meksiku, gdje su već godinama na snazi ratovi između policije, vojske i vlasti s jedne strane i brojnih narko kartela s druge strane.
Posljednje desetljeće obilježile su brojna hapšenja, uključujući i privođenje jednog od najmoćnijih ljudi meksičkog podzemlja Joaquina El Chapa Guzmana.
U Meksiku je trenutno aktivno desetine kartela, a tijekom ratova kartela i države samo u 2020. godini smrtno je stradalo 34.515 građana Meksika.
