Cijene nafte pale su u četvrtak na međunarodnim tržištima ispod 94 dolara budući da ulagači strahuju za potražnju u uvjetima postroženih epidemioloških mjera u Kini, visoke inflacije i podignutih kamatnih stopa.
Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 1,95 dolara nego na jučerašnjem zatvaranju i iznosila je 93,69 dolara. U gotovo istom je iznosu pala i na američkom tržištu gdje se barelom po 87,57 dolara.
Trgovci sa zebnjom prate širenje covida 19 u Kini.
Stroge epidemiološke mjere u drugom gospodarstvu svijeta, ali i troškovni pritisci prigušili su aktivnost u azijskoj industriji u kolovozu, zasjenivši izglede za oporavak regije od posljedica pandemije, pokazala su istraživanja objavljena u četvrtak.
Tehnološki centar Shenzen na jugu Kine postrožio je mjere zbog kontinuiranog širenja zaraze, zabranivši na tri dana velika okupljanja i zabavu u zatvorenom u četvrti Baoan.
Kineska politika nulte tolerancije na covid koči gospodarstvo, što znači i slabiju potražnju za energentima.
Tržišta brinu i rekordna inflacija i najava agresivnog podizanja ključnih kamatnih stopa u SAD-u i eurozoni kako bi se obuzdao rast cijena.
Oživljavanje sporazuma o iranskom nuklearnom programu iz 2015. godine značilo bi pak veću opskrbu budući da bi iranskoj nafti omogućilo povratak na tržište.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u četvrtak da se nada da bi dogovor mogao biti postignut idućih dana.
Članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte proizvodile su u kolovozu 29,6 milijuna barela dnevno, prema Reutersovom istraživanju, najviše od travnja 2020. I američka je proizvodnja u lipnju dosegnula najvišu razinu od proljeća 2020., od 11,82 milijuna barela dnevno.
"Potražnja za naftom na Zapadu, ali i u Kini stagnira dok opskrba polako raste, najvećim dijekom zahvaljujući procvatu proizvodnje iz škriljaca u SAD-u", primjećuje Norbert Rucker iz švicarske banke Julius Baer.
OPEC je odvojeno objavio da je barel košarice nafte njegovih članica u srijedu pojeftinio 5,37 dolara, na 101,04 dolara.
