Ljetno računanje vremena počinje zadnje nedjelje u ožujku, ove je godine to 26. ožujka, i tada se sat pomiče unaprijed, s 2:00h na 3:00 sata. Dani će se produljiti, odnosno sunce će kasnije izlaziti i kasnije zalaziti.
Godinama se raspravljalo o ukidanju ove procedure jer loše utječe na zdravlje ljudi - poremeti se lučenje melatonina tijekom noći, a samim time i bioritam čovjeka. Povećava se rizik od srčanog i moždanog udara, a starije osobe koje boluju od karcinoma mogu razviti veći rizik od kardiovaskularnih oboljenja tih dana. Uz sve to, promjena sata utječe na tlak i mentalno zdravlje, pa su tako neka istraživanja pokazala da se prvi ponedjeljak nakon pomicanja sata povećavaju šanse od srčanog udara za 25 posto.
Europska komisija 2018. godine predložila je ukidanje sezonskog mijenjanja računanja vremena. Taj prijedlog je bio zasnovan na stavovima građana, analizama, stručnim studijama, pregovorima s Europskim parlamentom i javnim konzultacijama. Prošle godine su države članice trebale ukinuti pomicanje sata, no to se odgodilo za ‘neki rok u budućnosti’.
Problemi su nastali zato što se na razini Europske unije nisu mogli dogovoriti koje vrijeme zadržati, zimsko ili ljetno, i svaka država je imala svoje preferencije. Europska komisija je stoga prepustila državama članicama da same odluče koje će vrijeme zadržati, ali da se to ne mijenja dva puta godišnje. To bi izazvao još veći kaos jer se ispostavilo da neke države preferiraju različitu opciju od svojih susjeda. Pa bi i putovanje kroz njih u kratkom roku značilo prečesti prelazak iz jedne u drugu vremensku zonu.
Kako smo pisali i ranije, glavni ‘krivac’ za pomicanje sata je Benjamin Franklin jer je njemu prvom došla ideja da se pomiče sat kako bi se produljio svjetliji dio dana za vrijeme večernjih sati. Do njegove ideje došlo je zbog štednje na energetskim resursima, poput pčelinjeg voska i ulja za uljanice, no u današnje vrijeme pomicanje sata smatra se kontraproduktivnim.
