Hrastova mrežasta stjenica prvi je put u Hrvatskoj registrirana u spačvanskoj šumi 2013. godine i do sada se već masovno proširila na 14 županija. Riječ je o štetniku koji je, osim na hrastu, pronađen i na drugim vrstama drveća. Iz ministarstva poljoprivrede RH su priopćili kako je na inicijativu ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, u prostorijama Hrvatskih šuma d.o.o. održan inicijalni sastanak operativnog tima uslijed ugroze šuma zbog hrastove mrežaste stjenice (Corythucha arcuata).
Radi sprječavanja širenja štetnog organizma, ministar Tolušić početkom lipnja donio je Naredbu kojom se privremeno na rok od dvije godine ograničava premještanje na teritoriju Republike Hrvatske, odnosno svako prenošenje ili prevoženje drva koje je u cijelosti ili djelomično zadržalo svoju prirodnu oblu površinu (s korom ili bez nje) te sadnog materijala zaraženih vrsta.
Navedeni štetnik djeluje na način da siše lisne sokove zbog čega listovi gube zelenu boju te i ne dolazi do fotosinteze. Zbog nedostatka hrane, stabla obustavljaju svoje životne funkcije. Uzastopnim višegodišnjim napadima na ovaj se način smanjuje vitalnost hrastovih stabala, dolazi do napada sekundarnih štetnika zbog čega se u sušnim godinama mogu očekivati masovnija sušenja, istaknuli su iz Ministarstva.
Poseban problem predstavlja ranije odbacivanje žira jer time biva onemogućena prirodna obnova naših najvrjednijih šumskih sastojina. Zbog obilja hrane u Spačvi, manjka prirodnih neprijatelja i prilagodbe klimi stjenica se eksplozivno proširila i u svega nekoliko godina postala štetnik koji ugrožava urod, prirast i zdravstveno stanje spačvanskih šuma, a istovremeno napada i ljude.
Zaključak sastanka je da se s ciljem pronalaženja aktivne tvari koja će djelovati protiv hrastove mrežaste stjenice trebaju konzultirati sve zemlje u okruženju kod kojih je također prisutan ovaj problem, dodali su u priopćenju.
