Film Prometej Ridleya Scotta počinje zanimljivom scenom. DNK neobičnog bića dospijeva u vodu, iz čega će se kasnije stvoriti život. Odnosno mi kakvi smo danas. Modifikacija je to, zapravo, razgovora Charlesa Darwina s kolegom Josephom Daltonom Hookerom u kojem promišlja o postanku života na sasvim sličan način. Najnovija studija objavljena u prestižnom časopisu Nature donosi i konkretnu lokaciju na kojoj je u dolini jedne rijeke nastao čovjek kakvog danas poznajemo usput potvrđujući da se ljudska rasa doista iz Afrike proširila planetom. Znanstvenici sveučilišta u Sydneyu istražili su DNK 1200 Afrikanaca i zaključili da su svi moderni ljudi potekli od naroda koji je prije 200.000 godina živio u današnjoj Bocvani.
Istraživači iz Sydneya smatraju da su prvi put utvrdili gdje je bila kolijevka čovječanstva, gdje su se to razvili prvi moderni ljudi prije nego što su se proširili planetom. Konkretno, to je močvarno područje Magadikadi-Okavango južno od rijeke Zambezi. Istraživanja DNK, zajedno sa šablonama migracija, dokazuju da je genetski korijen svih modernih ljudi nastao upravo u toj regiji. U to doba bilo je to plodno tlo, kažu na sveučilištu u Sydneyu, sasvim nalik Rajskom vrtu, na kojem su rani ljudi živjeli u prosperitetu. A onda nastupaju klimatske promjene, kaže se u studiji, koje su prije 130.000 godina izazvale sušu. Pa su ti rani ljudi otišli. Razlog promjeni klime mogla bi biti promjena ekscentričnosti osi planeta. Zgodno je primijetiti da se tom pojavom bavio naš astronom Milutin Milanković. Izravni njihovi potomci i danas se mogu naći u pustinji Kalahari. Time je, dakle, još jednom nepobitno potvrđeno da se Afrika doista slobodno može zvati kolijevkom čovječanstva, a sada porijeklo modernog čovjeka ima i svoje konkretno ishodište.
Istraženi DNK potječe od naroda Khoe San koji živi u ruralnoj Africi. Smatra se da su oni najbliže povezani s prvim ljudima. Pomoću njihova DNK znanstvenici su mogli trasirati zajedničke pretke, i to sve do regije Makgadikgadi u Bocvani za koju su zaključili da mora biti ishodište modernog čovjeka. No, to je u suprotnosti s teorijom prema kojoj su se prvi ljudi razvijali u nekoliko manjih afričkih područja prije nego što su se proširili. Nova studija nepobitno utvrđuje da se radi samo o području Makgadikgadi-Okavango te da su ljudi ondje ostali sljedećih 70.000 godina. Nakon promjene klime, rani su ljudi počeli migrirati sjeveroistočno i jugozapadno. Jedan je dio populacije, međutim, ostao u svojoj postojbini. U tim migracijama bolje su prošli oni koji su krenuli prema jugozapadu. Oni su se razvili te je njihov broj polagano rastao. Moglo bi to biti, tvrde znanstvenici sydneyskog sveučilišta, i zbog toga što su usvojili skupljanje hrane iz mora. Područje jezera Makgadikgadi nekada je zauzimalo otprilike površinu Austrije te je bilo idealno za razvoj života. No, prije nekoliko tisuća godina presušilo je te su sada na njegovu mjestu sušne visoravni koje se izmjenjuju s travnatim površinama. U slučaju nove promjene klime i duljeg kišnog razdoblja, moguće je da bi se ondje još jednom stvorilo područje pogodno za razvoj života. No, kao i uvijek, ima i onih koji pobijaju tvrdnje iz studije tvrdeći da je priča o porijeklu modernog čovjeka već ispričana te da nije moguće samo DNK analizom utvrditi konkretnu lokaciju njegova postanka.
