Regija zapadnog Balkana mora ubrzati aktivnosti na prelasku ka zelenoj energiji i digitalnoj transformaciji, ali i pojačati menadžment u projektima u kojima sudjeluje, naglašeno je u Izvješću koji je Europska komisija podnijela Europskom vijeću, Europskom parlamentu i drugim europskim tijelima.
Izvješće se odnosi na regionalne aktivnosti koje je Europska komisija sprovodila proteklih godina u svim regionalnim inicijativama koje graniče sa zemljama EU, a među njima su Jadransko-jonska inicijativa i Dunavska inicijativa, u kojima sudjeluje i Bosna i Hercegovina. Istaknuto je da je suradnja kroz regionalne forume ključna spona ka stvaranju sinergije za ubrzanje procesa proširenja i jačanje podrške europskoj perspektivi regije.
"Na političkoj razini trebamo uspostaviti razmjenu i suradnju kroz inicijative na visokoj razini, kao što su summiti EU - zapadni Balkan i druge regionalne inicijative", istaknuto je.
Europska komisija najavila je dalje jačanje Jadransko-jonske inicijative, koja je, podsjetimo, inicirala izgradnju jadransko jonskih auto-puteva i gasovoda, kao i nekoliko ekoloških i turističkih projekata u kojima je uključena BiH. Želi se jačanje i dunavske inicijative, u kojoj BiH također sudjeluje, ali s manje aktivnosti u odnosu na druge zemlje unutar te inicijative.
"Vlasti zemalja zapadnog Balkana koje sudjeluju u ovim regionalnim inicijativama trebale bi pojačati menadžment, resurse i usluge, kao i strukture koje sudjeluju u implementaciji projekata", naglasili su u izvješću.
Podsjećanja radi, Vijeće EU je prije nekoliko mjeseci odobrilo paket pomoći "Team Europe" vrijedan 36 milijardi eura s ciljem pomaganja zemljama partnerima u suzbijanju posljedica korona krize, a od ovog iznosa, regiji zapadnog Balkana pripašće oko 3,3 milijarde eura. BiH bi trebala dobiti oko 250 milijuna eura, od čega je oko 80 milijuna eura donacija za zdravstveni sektor i oporavak privrede. Sedam milijuna eura namijenjeno je za urgentne medicinske potrebe, a ostalih 73,5 milijuna eura za ublažavanje socioekonomskog utjecaja pandemije.
Delegacija EU je već u nekoliko navrata dostavljala donacije medicinske opreme, a veleposlanik Johan Zatler, šef Delegacije, prije dva dana uručio je donaciju vrijednu 900.000 eura. U ovu donaciju uključeno je 40 EKG aparata i više od 30 tona zaštitne medicinske opreme.
Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih znanosti u Ljubljani i ekspert za zapadni Balkan, za "Nezavisne novine" je rekao da su sve ove inicijative, uključujući i mini-Šengen, dio plana da se regija što je moguće više prilagodi funkcioniranju EU, što bi olakšalo integraciju u EU.
"Ekonomija je najmanje sporna građanima svih država zapadnog Balkana i zato je to najrealnija prilika EU da preko ekonomije pokrene stabilizaciju, konsolidira demokraciju, ekonomske sustave i podigne životni standard", rekao je Kočan.
Sredstva koja će EU dati regiji kroz sve ove inicijative će, kako on ocjenjuje, podstaknuti građansko društvo, medije, kompanije i druge dijelove društva da unutarnje zapadnobalkansko tržište zaživi.
"Naravno, svaka država ima neke svoje specifičnosti, ali svi ovi projekti trebaju služiti cilju kako bi cijela regija bila obuhvaćena. To je filozofija EU, jer kada se rade projekti, uvijek se misli kako obuhvatiti čitavu EU", zaključio je on.
