Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza

Švedska i Finska podnijele su zahtjev za pridruživanje NATO-u što je bio monumentalni pomak za dvije nacije s dugom poviješću ratne neutralnosti i izbjegavanjem vojnih saveza.

Prepreka njihovom članstvu je Turska, članica NATO-a, koja ih optužuje za zaštitu kurdskih terorista.

S druge strane, Rusija se snažno protivi pridruživanju dvije države NATO-u i koristi širenje obrambenog vojnog saveza Zapada kao izgovor za invaziju na Ukrajinu.

Švedska, ako postanu članice Saveza, okončat će  više od 200 godina vojne neutralnosti. Finska je prihvatila neutralnost nakon gorkog poraza od Sovjetskog Saveza tijekom Drugog svjetskog rata.

Podrška finske javnosti za pridruživanje NATO-u godinama je bila oko 20-25 posto. No, od ruske invazije na Ukrajinu, ona je, prema posljednjoj anketi javnog mnijenja, porasla na rekordnih 79 posto. U Švedskoj 60 posto stanovništva kaže da je ispravno postati članicom NATO-a, što je daleko više nego prije ruske invazije na Ukrajinu.

Prije nego što su u svibnju dvije nordijske zemlje objavile svoje namjere, generalni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg sugerirao je da bi se proces mogao odvijati "vrlo brzo" jer već dijele bliske odnose sa Savezom, ali to se nije dogodilo jer ih je članica NATO-a Turska optužila za zaštitu kurdskih terorista.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan sastat će se u utorak u Madridu s predsjednikom Finske Saulijem Niinisto i švedskom premijerkom Magdalenom Andersson kako bi pokušali riješiti ta pitanja, piše danas BBC.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.