Carles Puigdemont je u listopadu 2017. kao predsjednik vlade Katalonije proveo referendum o samostalnosti te autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika na sjeveroistoku Španjolske, a zatim je nakon glasanja u katalonskom parlamentu proglasio republiku Kataloniju.
Španjolski Ustavni sud je bio zabranio referendum a španjolsko državno odvjetništvo optužilo njega i članove tadašnje katalonske vlade za neposluh i poticanje na ustanak. Puigdemont (58) je otišao u Belgiju gdje iz mjesta Waterloo, udaljenog 20 kilometara od Bruxellesa, nastoji uvjeriti međunarodnu zajednicu u pravo Katalonaca na samoodređenje. Zagovornici neovisnosti i dalje ga zovu "President".
Španjolska traži njegovo izručenje kako bi mu se sudilo u Madridu gdje je 2019. devetero njegovih bivših suradnika osuđeno na zatvorske kazne od 9 do 13 godina.
Puigdemont, nekadašnji novinar, u svibnju 2019. se kandidirao na izborima za Europski parlament gdje je postao zastupnik, baš kao i dvoje članova njegove bivše vlade Antoni Comín i Clara Ponsatí. Comín je nakon proglašenja republike, koje nije zaživjela u stvarnosti, također otišao u Belgiju a Ponsatí u Škotsku. Od tada, kako kažu, vode borbu iz egzila.
Vrhovni sud u Madridu je zatražio od Europskog parlamenta da im oduzme zastupnički imunitet o čemu će 705 zastupnika, među kojima njih 12 iz Hrvatske, glasati 8. ožujka. Na izborima u Kataloniji održanima prošli mjesec opet su većinu mjesta u parlamentu osvojile stranke koje zagovaraju odcjepljenje od Španjolske a koje međusobno pregovaraju o uspostavljanju vlade. Puigdemont je u razgovoru za tjednik Express pozvao hrvatske zastupnike da se upitaju kakvu demokraciju žele u Europi, te ne isključuje primjenu proglašene neovisnosti.
Prošlo je više od 3 godine od kada ste organizirali referendum i otišli u Belgiju. Kako se osjećate danas?
- Prošlo je više od 3 godine i četiri mjeseca od kada je počela represija no mi se nastavljamo boriti za isto. Odupiremo se svim nastojanjima španjolskih vlasti koje nam onemogućuju da se čuje naš glas, sloboda kretanja i politička akcija izvan Španjolske. Zadovoljan sam što je pokret za neovisnost snažniji nego ikad. Nema druge alternative za preživljavanje naše zemlje osim materijaliziranja onog što smo odlučili na referendumu 1. listopadu 2017. i što smo proglasili 27. listopada te godine.
Kako na vas osobno utječe ta situacija?
- Tako dugo vrijeme provedeno izvan svoje zemlje uvijek ima utjecaja, to je očito, pa tako i na mene. Nisam robot. Mi u egzilu smo na prvoj crti, često smo napadani, pod visokim smo rizikom pa sve to iscrpljuje. No jako smo zadovoljni kada podvučemo crtu i vidimo što je sve učinjeno u tom razdoblju. U borbi protiv španjolske države mi u egzilu uspjeli smo dobiti neke važne bitke, te osigurati dvije ključne stvari: svoju slobodu i mogućnost da se borimo za svoja prava iz prostora gdje su ta prava zagaranitirana. To nije bilo tako u Španjolskoj.
Jedna od "bitaka" vodit će se 8. ožujka u Europskom parlamentu gdje će 705 zastupnika glasati o vašem zastupničkom imunitetu. Španjolski Vrhovni sud je zatražio skidanje imuniteta kako bi vam se sudilo u Madridu za organiziranje referenduma kojeg je bio zabranio Ustavni sud. Što očekujete od glasanja?
- To je neizbježan postupak, znali smo da će do njega doći pa smo spremni. Njime neće ništa završiti, mi ćemo u obrani svojih prava ići do kraja, sve do europskog suda pravde, odnosno Suda EU-a u Luksemburgu. Volio bih očekivati drugu stvar, ne ono što osobno utječe na mene te moje kolege Antonija Comína i Claru Ponsatí, niti na ono što utječe na Katalonce, nego na ono što utječe na građane Europe. Volio bih, naime, vidjeti Europski parlament koji će se postaviti iznad pritisaka jedne jako velike zemlje kao što je Španjolska. Koji će do posljednjeg daha spremno braniti pravo na disidentnost, pravo političkih manjina da se izraze. Europski parlament koji će zaštiti svoju neovisnost. To bih volio vidjeti. No očito je što će se dogoditi, svi znamo zbrojiti dva i dva, pa se ne zavaravamo. No mi ćemo se boriti do posljednje minute kako bi smo objasnili što je u igri. To nije niti proces stjecanja neovisnosti Katalonije, niti naša osobna sudbina, ne. U igri je nešto jako ozbiljno - europski demokratski kredibilitet. Oduzme li nam se imunitet, zbog jasno političkog razloga, to će otvoriti vrata vrlo opasnog nazadovanja u Europi.
Odbor za pravna pitanja Europskog parlamenta (JURI) predložio je zastupnicima da glasaju za skidanje imuniteta. Vi ste zatim na konferenciji za medije rekli da je predsjednik Odbora, španjolski zastupnik Adrían Vázquez Lazara, pristran a da je bugarski izvjestitelj Angel Dzambazki blizak španjolskoj desnoj stranci Vox. Vázquez Lazara je odgovorio da je postupak glasanja u Odboru i usvajanje prijedloga doneseno sukladno pravilniku i da je on bio neutralan.
- Rezultat glasanja u Odboru nije me iznenadio, nego me iznenađuje bezobrazluk predsjednika Odbora. Parlament, recimo, sada treba glasati o izvješću u kojem se traži skidanje imuniteta zastupnici Ponsatí kako bi ju se moglo progoniti za malverzacije javnim novcem. No ona u Španjolskoj uopće nije optužena za to pa se pitam što je zapravo napravio taj Odbor. To je sramotan, gnjusni čin, koji sramoti Europski parlament. Odborom predsjeda član španjolske stranke Građani (Ciudadanos) koja je javno i pisano navodila da joj je cilj spriječiti naš pristup Europskom parlamentu. Također su osigurali da izvjestitelj za nas troje bude bugarski fašist koji je sudjelovao u manifestacijama Voxa tijekom kojih se vikalo "Puigdemonta u zatvor". I ta osoba bi trebala garantirati neutralnost izvješća? To će skupo koštati imidž Europskog parlamenta.
U prošlom sazivu Europskog parlamenta, od 2015. do 2019. godine, bilo je 55 zahtjeva za skidanjem imuniteta europskim zastupnicima zbog raznih razloga, podatak je novina Público. U samo pet slučajeva zastupnici su zadržali imunitet.
- Nije bilo slučaja poput našeg. Prvi put u povijesti odlučivanja o imunitetu traži se njegovo skidanje ne kako bi nam se sudilo, jer je sudski postupak u tijeku, nego kako bi nas se pritvorilo. U našem slučaju je riječ o političkom progonu, a ne kazni radi vožnje u pijanom stanju ili obiteljskog nasilja. Razlog zbog kojega nas se progoni je isti onaj zbog kojeg nas je izabralo više od 1 milijun birača na europskim izborima da ih zastupamo u parlamentu.
Što ćete napraviti ako vam oduzmu imunitet?
- I dalje ćemo biti zastupnici u Europskom parlamentu. Žele nam skinuti imunitet kako bi mogli nastaviti s pokušajem pritvaranja, no mi ćemo u parlamentu nastaviti raditi svoju zadaću. Uz poteškoće koje nemaju ostali zastupnici. Nad nama je uhidbeni nalog bez obzira što smo se već bili pojavili pred belgijskim pravosuđem. Taj uhidbeni nalog nije ukinut pa nam je otežan posao eurozastupnika.
Na koji način?
- Ako želim otići u Hrvatsku kako bih recimo vidio posljedice koronavirusa na turistički sektor, to ne mogu učiniti jer je za mnom raspisan uhidbeni nalog (iz Španjolske). Europski parlament treba razmotriti tu našu situaciju. U svakom slučaju još je dalek put (do eventualnog izručenja) i u slučaju da nam oduzmu imunitet. Prvo suci u Belgiji trebaju odlučiti o našem slučaju, a mi ćemo se također obratiti i sudu u Luksemburgu puni valjanih argumenata. Snažno ćemo se boriti.
No štiti li vas sadašnji imunitet europarlamentarca. Možete li otići iz Belgije u Španjolsku ili neku drugu članicu EU-a?
- U Španjolsku ne mogu otputovati a da ne budem uhićen. Automatski bih bio pritvoren, tako stoji u nalogu, i to osporavamo. Budem li pak uhićen gubim imunitet zastupnika u Europskom parlamentu. Španjolska u svom policijskom sustavu i dalje drži otvoren nalog za uhićenjem nas troje eurozastupnika bez obzira što smo se stavili na raspolaganje pravosuđu Belgije. To je učinila kako bi smo u slučaju izlaska iz Belgije uvijek imali problema s lokalnim policijama. To nam jasno onemogućuje rad pa se Europski parlament mora izjasniti o tome.
Dakle, zastupnički imunitet vas ne štiti od uhićenja? Recimo ako uđete u Hrvatsku?
- Ne, iako bi me trebao štititi. No kada bi hrvatska policija vidjela moje ime u europskom sustavu SIRENE, vidjela bi da postoji nalog za mojim uhićenjem i izručenjem. Njihov zadatak bi bio uhititi me.
Kakva je onda razlika između imati i nemati imunitet, o kojem će se glasati?
- To je ključno pitanje. Španjolska se ruga Europi, smije joj se. S jedne strane traži skidanje našeg imuniteta a s druge strane se ponaša kao da je već skinut. Zatražila je naše uhićenje i prije nego se očitovao Europski parlament. Sadašnji uhidbeni nalog je izdan dok smo već bili zastupnici pod zaštitom imunuiteta, a bez prethodnog traženja da nam se skine . Sud u Luksemburgu nas je priznao zastupnicima od datuma prije nego je izdan aktualni uhidbeni nalog pa je Španjolska zato trebala povući nalog kako bi smo mogli raditi i putovati u bilo koju zemlju EU-a dok Europski parlament ne odluči o našem imunitetu.
Ako zadržite imunitet namjeravate li putovati izvan Belgije u zemlje EU-a?
- Namjera mi je putovati kada prestane pandemija.
Planirate li dolazak u Hrvatsku?
- To bih iznimno volio. Htio bih se vratiti jer sam bio ondje u srpnju 1991. u Istri. Hrvatska, mediteranska zemlja, puna je povijesti.
Ondje ste bili turistički?
- Ne, išao sam kao novinar. Prvo sam bio u Sloveniji gdje sam pratio početak stjecanja neovisnosti, a kada su počela bombardiranja u Zagrebu išao sam automobilom u Pulu gdje sam vidio impresivnu i prekrasnu arenu. Napravio sam reportažu o obali i utjecaju sukoba na turizam. Pejzaž me podsjetio na ljepotu Costa Brave, od kuda sam ja.
O vašem imunitetu glasat će i 12 hrvatskih zastupnika u Bruxellesu. Imate li poruku za njih, premda su iz različitih stranaka?
- Tema glasanja nije simpatija ili antipatija prema procesu osamostaljenja Katalonije. Neće se glasati jeste li za ili protiv onoga što smo mi napravili. Trebaju imati na umu kakav tip demokracije žele u Europi. Posebno kada je riječ o malim zemljama i onima srednje veličine. Kako zaštititi političke i nacionalne manjine. To je ključno. Potrebno je samo zamisliti zastupnika jedne političke manjine, jednog disidenta neke države, koji je pobijedio na izborima na svom teritoriju a kojem se brani slobodno obavljanje dužnosti na koju je izabran. Mi smo u Kataloniji bili uvjerljivo pobijedili na izborima za Europski parlament. Neovisnost Europskog parlamenta je iznad pritiska država koje nastoje spriječiti samoodređenje naroda. Način za rješavanje sukoba su riječ i pregovori u sjedištu te institucije u kojoj se nalazi suverenitet naroda.
