Sinoć je na Radimlji, općina Stolac, održana četvrta večer manifestacije Stolačko kulturno proljeće 2018., na kojoj je predstavljen zbornik za povijest i kulturu sa svojim zanimljivim sadržajem.
Nazočnima se na početku obratio predsjednik Matice hrvatske Stolac dr. Mladen Bošković koji se zahvalio u ime Matice hrvatske svima koji su na bilo koji način pomogli da 16. zbornik ugleda svijetlo dana.
Govoreći o Stolačkom kulturnom proljeću dr. Bošković je rekao kako je sve kako i dolikuje, započelo blagoslovom i svetom misom za Hrvate stradale tijekom Drugog svjetskog rata, zatim prezentacijom učeničkih radova, promocijom knjige don Damjana Raguža „Rastimo u duhu“, Vidoškom pjesničkom večeri i završetak je upravo predstavljanje zbornika.
Predsjednik Matice hrvatske Stolac dr. Mladen Bošković zahvalnicu za poseban doprinos i potporu ovoj manifestaciji uručio je generalnom pokrovitelju hrvatskom članu Predsjedništva BiH i predsjedniku HDZ-a BiH dr. Draganu Čoviću, priopćeno je iz HDZ-a BiH.
Čović se zahvalio se na priznanju, te je obećao daljnju pomoć ovoj i drugim manifestacijama.
Čović je u svome prigodnom obraćanju istaknuo kako se ovakvim manifestacijama pokazuje da Stolac nije samo kulturno središte
Hercegovine, nego se i pomaže da se otrgnu od zaborava i mnoga djela iz povijesti, kulture i baštine hrvatskoga naroda, da se umreže i budu bogatstvo koje s ponosom možemo svakome predstaviti.
Čović je u svome prigodnom obraćanju istaknuo kako se ovakvim manifestacijama pokazuje da Stolac nije samo kulturno središte
Hercegovine, nego se i pomaže da se otrgnu od zaborava i mnoga djela iz povijesti, kulture i baštine hrvatskoga naroda, da se umreže i budu bogatstvo koje s ponosom možemo svakome predstaviti.
U prvom dijelu večeri predstavljen je zbornik Stolačko kulturno proljeće, a u drugom djelu večeri o Maku Dizdaru, pjesniku koji u kamenim spavačima pronašao svoje nadahnuće i tako naslovio svoju najpoznatiju pjesničku zbirku, govorili su; predsjednik Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, prof. Ivan Sivrić, akademici Mile Pešorda, Zdravko Kordić i Miroslav Palameta.
Godišnjak sadrži još svoje uobičajene rubrike; Arheologija, Rasprave i studije, Kulturu, Polemike, Osvrte i prikaze, Stolački književni buket i učeničke radove.
