Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kultura

Navršilo se 15 godina od upisa mostarskog Starog mosta na popis kulturne baštine UNESCO-a

22. srpnja 2021. u 15:04 0 komentara 44 prikaza

Danas, 15. srpnja 2020. godine navršava se točno 15 godina od upisa Starog mosta na UNESCO-ov popis zaštićene kulturne baštine. Sagrađen davne 1566. godine, nakon oštećenja u ratu 1992. godine i rušenja tijekom rata 1993. godine, Stari most obnovljen je 23. srpnja 2004.godine, da bi 2005. upisan na UNESCO-ov popis.

Sama rekonstrukcija Starog mosta, svečanost otvorenja kasnije upis na UNESCO-ov popis, bio je zahtjevan građevinski, politički i medijski projekt. O tome zorno svjedoči i knjiga „Stari most s mjesta događaja“, autora Miroslava Landeke.

 | Autor :
A početak obnove počinje činom potpisivanja ugovora za njegovu obnovu. Ceremonija je upriličena u lipnju 1999. godine, na mjestu pored ostataka Starog mosta. Uz domaće čelnike gradonačelnika i dogradonačelnika Mostara Ivana Prskala i Safeta Oručevića, te ministra vanjskih poslova BiH dr. Jadranka Prlića, ugovor je potpisao i direktor UNESCO-a Federico Mayor, a koji je tom prigodom naglasio kako je početak obnove Starog mosta velik pothvat za koji je izdvojeno 15,5 milijuna USA dolara.

 | Autor :

– Znam da je prošlost teško zaboraviti, ali sjećanje je razlog da se zaboravi. Svi moramo gledati naprijed jer ne možemo pisati prošlost, ali možemo pisati budućnost, i to mogu učiniti svi narodi u BiH – poručio je tada Mayor.

Ono po čemu je ovaj projekt bio specifičan je i taj što je Svjetska banka po prvi put u svojoj povijesti odobrila jedan kredit za kulturnu baštinu, tako da je ovo i za njih bio pilot-projekt. Tako je Svjetska banka odobrila kredit od 4 milijuna USA dolara, s odgodom plaćanja od 10 godina, povratom od 35 godina, uz kamatu od samo 1,5 posto. Talijanska vlada još je dala 2 milijuna dolara, te turska i nizozemska Vlada po milijun USA dolara, dok u čitavom projektu Grad Mostar sudjeluje s 2 milijuna dolara. Oko pola milijuna dolara za obnovu Starog mosta, među prvim donatorima, dala je i Vlada Republike Hrvatske. Tadašnji premijer Ivica Račan zajedno s brojnim ministrima i suprugom posjetio je Mostar, obišao staru jezgru, a u hotelu Ero priređen je svečani prijem. Razvojna banka Vijeća Europe donirala je milijun američkih dolara.

 | Autor :
A nakon potpisivanja sporazuma, već iduće godine, krenulo se u osnivanje Agencije za izgradnju Staroga mosta i obnove kulturne baštine Mostara (PCU). Za direktora Agencije imenovan je Rusmir Ćišić, a za njegova zamjenika Tihomir Rozić. Ne zadugo krenulo i s prvim radovima na pripremi kamena tenelije za luk mosta iz obližnjeg kamenoloma Mukoša. Trebalo je pripremiti 1088 kamenih blokova.

 | Autor :
Inače, sva sredstva nisu utrošena samo na obnovu Staroga mosta, nego su se pored njega obnovljene i kule s obje strane mosta, Tara i Helebija, te popratni objekti. Uz to, kao dodatni poticaj obnovi suživota u Mostaru, tim sredstvima obnovljena su i tri objekta tri naroda, i to konvikt HKD-a Napredak, Vakufski dvor i Vladičanski dvor.

Posao obnove Starog mosta na međunarodnom natječaju dobila je turska tvrtka ER-BU. Nadzor radova radila je hrvatska kompanija OMEGA Engineering” d. o. o. Dubrovnik, na čelu s dr. Željkom Pekovićem. Projekt obnove mosta uradila talijanska firma “General Engineering” iz Firenze. Studiju o kvaliteti radila je njemačka firma “lga civil & Environmental engineering Nuremberg”.

I same pripreme za početak obnove Starog mosta izazivale su veliku pozornost medija kao i politike. Brojni novinari iz zemlje i inozemstva pristizali su u Mostar kako bi izvijestili o početku obnove luka mosta. Tijekom svoje službene posjete BiH prvo je u Mostar došao i generalni direktor UNESCO-a Koichiro Matsuura, a predsjednik Republike Italije Carlo Azeglio Ciampi simboličnim udarcem dlijetom u kamen službeno je označio početak klesarskih radova na obnovi Staroga mosta.

 | Autor :
– Građani BiH – Vi ste dio Europe i čekamo Vas u Europi. Bez Vas Europa ne bi postojala – poručio je tom prigodom predsjednik Ciampi.

Polaganjem prvoga kamenog bloka na luk mosta gradonačelnik i dogradonačelnik Mostara Hamdija Jahić i Ljubo Bešlić na simboličan su način otpočeli gradnju luka Staroga mosta, a bilo je to 14. travnja 2003. U iduća četiri mjeseca radilo se i po kiši, vjetru i suncu, da bi 20. kolovoza u luk Starog mosta bio ugrađen i posljednjih kamen, čime je završena najzahtjevnija faza projekta.

 | Autor :
Ono što je slijedilo bili su radovi na zidanju vijenaca s obje strane luka mosta i potom postavljanje metalne ograde. Za preostali posao oko zidanja vijenaca bilo je izvađeno 44 tone kamena koji će se ugraditi na kaldrmu mosta, a svaki kamen bio je obrađen skulptorski, pojedinačno, na osnovi foto-dokumentacije i bio je”potrošen”, odnosno izlizan u onolikoj mjeri koja je bila prije njegovog rušenja. Radove na izgradnji vijenaca, kao i luka Staroga mosta, izvodila je tvrtka ER – BU.

S približavanjem završetka radovima na njegovoj obnovi, paralelno su tekle i pripreme organizacijskog odbora za svečanost otvorenja koja je zakazana za 23. srpnja 2004. godine. Federalne vlasti tada su obećavale velika sredstva za Mostar i svečanost otvorenja, ali je ta potpora uglavnom izostala i praktično sve troškove ceremonije snosio je Grad Mostar. Trenutak koji se dugo i s nestrpljenjem iščekivao bio je popuštanje skele ispod luka Starog mosta. Kada se potporna skela prestala dodirivati s lukom, luk se spustio za jedan milimetar.

Kako je Stari most stručno i kvalitetno obnovljen “potvrdio” je i jači zemljotres koji se 22. travnja 2004. godine osjetio u zapadnoj Hercegovini i Mostaru. Naime, potres nije izazvao nikakva fizička oštećenja na luku Staroga mosta u Mostaru.

A čin koji se dugo čekao, svečanost otvorenja Starog mosta pratili su brojni uzvanici iz zemlje i izaslanstva, iz više od 50 zemalja svijeta. Televizijski prijenos priredbe na Starome mostu preuzeli su i neke inozemne tv kuće. Voditelj Press centra za svečanost otvaranja Starog mosta Miroslav Landeka, iznio je podatak da je za praćenje svečanosti otvorenja bilo akreditirano oko 600 novinara, fotoreportera i snimatelja iz BiH, susjednih zemlja, Europe i svijeta, što samo po sebi govori koliki je bio interes za taj događaj i sam projekt obnove mosta, kao i kolika je to bila promidžba Mostara. Bio je to zasigurno jedan od najvećih medijskih događaja u povijesti Bosne i Hercegovine. Što je tada značio ovaj događaj za Mostar možda najbolje govore riječi bivšeg gradonačelnika Mostara Nevena Tomića koji je izjavio je da otvorenje Staroga mosta znači puno za Mostar i u povijesnom i u kulturnom, i u ekonomskom smislu.

 | Autor :
– Naravno, on je bitan i u kontekstu obnove povjerenja. Međutim, njegovim otvorenjem definitivno će ta povijesna građevina prestati biti sredstvom onih koji su ga u proteklom razdoblju koristili kao sredstvo u političkoj borbi ili u svrhu zastrašivanja vlastitih redova. S otvorenjem njima se Stari most kao političko sredstvo izbija iz ruke i vraća onima čiji on i jest, a to su građani Mostara, BiH odnosno svi građani svijeta – kazao je Tomić, te poručio onima koji su most koristili u političke svrhe da će sredstva svoje političke borbe ubuduće morati pronaći u nekim drugim pitanjima, kao što su ekonomija, zapošljavanje i osiguravanje boljeg prosperiteta za sve građane.

Godinu dana kasnije, točnije 15. srpnja 2005. godine Stari most uvršten je na UNESCO-ov popis zaštićenih spomenika na sjednici u Durbanu u Južnoj Africi. Treba istaknuti kako najveća zasluga za upis na UNESCO-ov pripada tadašnjem i današnjem gradonačelniku Mostara Ljubi Bešliću. Svakako velike zasluge pripadaju tadašnjoj veleposlanici BiH u Parizu i stalnoj predstavnici pri UNESCO-u Mostarki Željani Zovko, ali i tadašnjem članu Predsjedništva BiH Ivi Miri Joviću.

-Mnogi su bili skeptici u Bosni i Hercegovini, kada smo mi krenuli i nisu željeli da idu u toj izaslanstvu, zato što se bojali neuspjeha – izjavio je prigodom obilježavanja desete obljetnice mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić. Inače, državno izaslanstvo, koje je sudjelovao na zasjedanju UNESCO-ovih stručnjaka u Durbanu u Južnoafričkoj Republici, a na kojem je odlučeno da se Stari most i Stari grad uvrste na popis zaštićene kulturne baštine UNESCO-a, činili su uz gradonačelnika Bešlića, veleposlanica BiH pri UNESCO-u u Parizu Željana Zovko, direktor i zamjenici direktora PCU-a Rusmir Ćišić i Tihomir Rozić, te stručni savjetnik Amir Pašić i stručnjak Ferhat Mulabegović.

Ono što je sigurno, kako vrijeme više prolazi, jest činjenica da će taj dan ostati u povijesti Mostara i BiH upisan zlatnim slovima. Jer bio je to i prvi upis nekog spomenika iz BiH na UNESCO-ov popis, a put od početka obnove i provedbe projekta rekonstrukcije Starog mosta i stare gradske jezgre, kao i tri objekta tri naroda, bio je više nego složen i kompliciran.

Posvjedočila je to prije 15 godina tada i veleposlanica Željana Zovko, izjavivši kako je borba za upis bila je velika, a konkurencija jaka, jer je veliki ekonomski, kulturni i povijesni dobitak za svaku zemlju, a posebno grad, primanje znaka Odbora za svjetsku kulturnu baštinu. A koliko je snažna bila borba za upis na baštinu UNESCO-a, najbolje pokazuje činjenica da je Italija, koja ima velik broj spomenika pod zaštitom UNESCO-a, te godine nominirala čak 45 spomenika, a samo dva od njih mogla su dobiti UNESCO-ovu oznaku. 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.