Njegujući kulturno-povijesnu baštinu u sklopu Dana škole i Dana općine u Osnovnoj školi Vladimira Pavlovića u Čapljini, održani su XIII. neretvanski književni, znanstveni i kulturni susreti.
Sudionici susreta su bili Đuro Vidmarović, književnik, predsjednik DHK, Akademik Luko Paljetak, književnik, HAZU Zagreb/Dubrovnik, Ivan Sivrić, predsjednik DHK HB, prof. dr. Vinko Grubišić, književnik, Sveučilište Waterloo Kanada, dopisni član HAZU, prof. dr. Antun Lučić, Zoran Jurišić, Danica Bartulović, Mate Kovačević, književni kritičar i publicist Zagreb, Stanko Krnjić, Ljubo Krmek, Darko Matičević, glazbenik, skladatelj, Split, Stjepan Šešelj i Pero Pavlović, književnik, predsjednik MH Neum.
Veličanstveno druženje
Veličanstveno književno druženje posvećeno životu i djelu preminulog čapljinskog pjesnika Nikole Martića otvorio je Stjepan Šešelj, nakon čega su govorili Ljubo Krmek, Ivan Sivrić, Antun Lucić i Luko Paljetak. Pričali su kao znanstvenici, ali prije svega i kao prijatelji i poznavatelji života i djela Nikole Martića. Učenici i djelatnici škole s uživanjem su pratili stručna izlaganja, te bili počašćeni predpremijernom izvedbom glazbenika Darke Matičevića, koji je uglazbio Nikolinu i Lukinu pjesmu. Druženje je bilo bajkovito i na razini koju Škola i inače priređuje, što su i sami gosti potvrdili. Luko Paljetak je s oduševljenjem porazgovarao s učenicima koji su svjesni dragocjenosti susreta s ushićenjem popratili svaku riječ. Divan hercegovački vedar dan tako je okončan uz radost druženja koje je zavrijedio Nikola Martić, a učenicima i djelatnicima škole će ostati u nezaboravnom sjećanju.
Nikola Martić rođen je 5. kolovoza 1938. god. u Višićima. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, gimnaziju u Čapljini, a školovanje je nastavio u Sarajevu. Godine 1962. upisuje se na Filozofski fakultet u Sarajevu, no ubrzo napušta studije i posve se posvećuje pjesništvu. Osamdesetih godina odlazi u Dubrovnik, a potom i u Split, gdje i završava njegov ovozemaljski život, 29. siječnja 2013. Objavio je mnogo knjiga poezije, a najznačajnije su: “Vrtovi zemlje humske”, “Bogumilska bajka”, “Sedmo godišnje doba”, “Duša i tijelo”, “Stablo nasred svijeta”.
Potpisnik Deklaracije
Kada je hrvatski jezik bio ugrožen u BiH, sedmorica hrvatskih književnika potpisali su Deklaraciju o hrvatskom jeziku u Sarajevu, 27. siječnja 1971. To su: Vitomir Lukić, Mile Pešorda, Nikola Martić, Veselko Koroman, Mirko Marjanović, Vladimir Pavlović i Stanko Bašić. Smatra se da su ovaj postupak i svoju hrabrost skupo plaćali kroz cijelo jedno desetljeće, ako ne i dulje.•
