Iz perspektive proizvodnje energije Bosna i Hercegovina je blagoslovljena. Sa svojim sunčanim jugom, vjetrovitim planinama i zavidnim bogatstvom vodnih resursa ova zemlja bi mogla biti središte obnovljivih izvora energije na zapadnom Balkanu. Zelena tranzicija počinje i završava s energijom i Bosna i Hercegovina bi mogla uživati u jeftinoj, čistoj i održivoj energiji za svaki dom i radno mjesto.
I osim ovih prirodnih prednosti, Bosna i Hercegovina i dalje proizvodi 60% svoje energije koristeći jedan od najprljavijih resursa – ugljen. Nažalost, većina termoelektrana u zemlji je stara i kao takve zagađuju više nego je potrebno. Termoelektrane, stara vozila i kućanstva koja se griju na fosilna goriva s visokim udjelom ugljika u starim pećima dovode do toga da su gradovi i industrijske regije u Bosni i Hercegovini danima među najzagađenijima na planetu,
čime su djeca i odrasli osuđeni na preventabilne respiratorne i druge bolesti. Prema istraživanju Svjetske banke, oko 3300 ljudi u ovoj zemlji svake godine prerano umre zbog zagađenja zraka.
Najtragičniji aspekt toga je da je to potpuno nepotrebno. Resursi služe da omoguće korjenite promjene koje će donijeti koristi za sve: za zdravlje i novčanike građana, okoliš, utjecaj na klimatske promjene i gospodarstvo Bosne i Hercegovine. Potrebna je samo politička volja i hrabrost da se iskoriste prilike koje se nude. Osim toga, Bosna i Hercegovina se Pariškim klimatskim sporazumom obvezala na energetsku tranziciju te bi napredak u tranziciji zemlju doveo na korak bliže EU.
EU je izdvojio devet milijardi eura za ekonomski i investicijski plan za zapadni Balkan, za koji se očekuje da će donijeti dodatnih 20 milijardi eura investicija. Okosnica ovog plana je podrška energetskoj i zelenoj tranziciji i pomoć zemljama zapadnog Balkana u prelasku na održivije izvore energije. Ipak, dok govorimo da su zelena i energetska tranzicija dobre za sve, bit će i utjecaja na one koji rade u industrijama koje zagađuju. Upravo je iz tog razloga EU namijenio financijske resurse za pomoć zajednicama u Kaknju i Lukavcu i povezao ih s tradicionalno rudarskim regijama iz Češke i Bugarske kako bi dobili stručnu podršku za proces tranzicije od ugljena.
Osim toga, i pojedinačne zemlje članice EU također pružaju podršku energetskoj i zelenoj tranziciji na bilateralnoj osnovi. Švedska, koja trenutačno predsjeda Vijećem EU, glavni je bilateralni donator u ovoj oblasti u Bosni i Hercegovini.
S UNDP-jem, kao jednim od naših ključnih partnera za energetsku i zelenu tranziciju Bosne i Hercegovine, danas će nas ugostiti višestranački Zeleni klub zastupnika, na čelu sa Sašom Magazinovićem, na raspravi u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, a koja će okupiti dužnosnike, civilno društvo i privatni sektor. Naša ključna poruka bit će da su energetska tranzicija i bolja životna sredina moguće. Nastavit ćemo pružati podršku Bosni i Hercegovini i surađivati s novoformiranim vlastima na uvođenju promjena.
Energetska i zelena tranzicija nisu važne samo za čišću životnu sredinu, ključne su i za postizanje energetske sigurnosti. Uskoro ćemo obilježiti godinu dana od početka ničim izazvanog i neopravdanog agresorskog rata koji je Rusija punim intenzitetom pokrenula protiv Ukrajine. Rat je, prije svega, izazvao neizmjerne patnje Ukrajinaca. Ali su akcije Rusije dovele i do rasta cijena diljem Europe, uključujući zapadni Balkan. Sve je to moguće ublažiti političkim djelovanjem.
EU je spreman podržati tu tranziciju. Teren je već pripremljen zahvaljujući švedskoj podršci koju provodi UNDP. Sustav je uspostavljen i sada je vrijeme za intenziviranje aktivnosti kroz fondove EU. Kroz energetski paket EU, koji je predsjednica Von der Leyen najavila tijekom svog posjeta zapadnom Balkanu, izdvaja se 50 milijuna eura trenutačne pomoći za ugrožene obitelji u BiH kao podrška uslijed rasta cijena te 20 milijuna eura za podršku energetskoj učinkovitosti u kućanstvima i kompanijama. Iako je izravna podrška važna i izraz je solidarnosti EU, dugoročna tranzicija, za koju EU također osigurava financijsku pomoć, donijet će i značajnije koristi za građane BiH u vidu jeftinije, čiste energije, kao i veće energetske neovisnosti.
Potencijal za energetsku tranziciju je trenutačno ozbiljno ograničen pravnim okvirom, koji onemogućava velika ulaganja. Važan prvi korak u tom smjeru bio bi da novoformirane vlasti pokažu posvećenost energetskoj tranziciji usvajanjem nacionalnog energetskog i klimatskog plana, kao i nacrta strategije Bosne i Hercegovine za zaštitu životne sredine do 2030. godine i dalje. Time bi se otključale investicije iz EU i međunarodnih financijskih institucija.
Usklađivanje sa zakonodavstvom EU u oblastima energije i zaštite životne sredine donijelo bi dodatne koristi i investicije. Također bi odgodilo uvođenje Mehanizma EU za prilagodbu granica ugljika za Bosnu i Hercegovinu, kojim bi se inače, u bliskoj budućnosti, uveli visoki porezi na izvoz električne energije proizvedene iz ugljena u Bosni i Hercegovini.
U ovakvom scenariju nitko ne gubi. Kvaliteta života i zdravlje građana BiH ovise o tome. EU je svjetski lider kada je riječ o klimatskim akcijama i nema razloga da to ne bude i Bosna i Hercegovina. Došlo je vrijeme za to.
