Broj samoubojstava u manjem bosanskohercegovačkom entitetu posljednjih godina je u stalnom porastu.
Kriza prouzročena lošom ekonomskom i političkom situacijom i pandemija COVID-19 u potpunosti je utjecala na život svakog pojedinca i ostavila značajne posljedice na mentalno zdravlje ljudi.
Tijekom 2020. godine u RS-u počinjeno je 185 samoubojstava, što je za 12 više u odnosu na godinu ranije, kada su registrirana 173, javlja BN televizija.
Prema statističkim podacima, samoubojstvima su skloniji muškarci. Kad se radi o starosnoj strukturi, najviše samoubojstava prošle godine je bilo među populacijom treće životne dobi, ukupno 97, od čega 71 muškarac i 26 žena.
Stručnjaci navode kako je pandemija koronavirusa stvorila okruženje koje je štetno ne samo za fizičko nego i za mentalno zdravlje ljudi jer se ogleda prije svega u strahu od zaraze, a zatim i izolacijama koje su s vremenom dovele i do socijalnih udaljavanja.
„Zaista jeste povećan broj, ne samo suicidalnih pojava i ne samo depresivnih i anksioznih pojava nego svih vrsta patologija koje mi i znamo u mentalnom zdravlju, ali to je negdje i očekivano kada se događaju krize ovakvih razmjera. Mi već poznajemo te pojave i one su se pojavljivale u svim drugim društvenim klrizama tako da negdje i očekujemo jednu pojavu većeg broja mentalnih poremećaja“, kaže psihologinja Danijela Ostojić.
"Primjetili smo i u profesionalnoj praksi da se povećao broj. Na sreću, hajde da to tako nazovemo, naših korisnika i nije bilo povećan broj koji su izvršili ili pokušali samoubojstvo, ali ih je bilo jednostavno kod ljudi koji nisu registrirani u Centrima za mentalno zdravlje, a koji su nažalost to ili pokušali ili čak ostvarili. Mislim da je pandemija svakako utjecala i to je jedan od glavnih faktora i trigera koji su utjkecali na povećanje broja“, dodaje psihijatar Oleg Grubač.
Ljudi su po prirodi društvena bića i svako zatvaranje i ograničavanje aktivnosti na koje su navikli itekako utječe na njihovo mentalno zdravlje, suglasni su stručnjaci.
„Najčešće samoubojstva izvrše ljudi koji su u dubokoj depresiji u trenutku kad se počnu oporavljati, što je specifično. Obično ljudi misle kad se počnu oporavljati da idu na bolje. Jeste, ali u tom trenutku oni dobiju snagu, energiju koju nisu imali kada su bili u fazi duboke depresije i tada potencijalno mogu nauditi sebi. Zato i kažemo obično pratnji i obitelji, takvih pacijenata da obrate pažnju u tom razdoblju. To je kritičan trenutak“, navodi psihijatar Oleg Grubač.
„Dakle imamo neku genetsku podlogu, imamo neke poremećaje koje mi onako zovemo duboke depresije i tako dalje. Brojni su faktori koji utječu na pojavu suicida, ali ne može se tek tako netko ubiti. Moraju biti određene predispozicije, određeni poremećaj, određena stanja koja uvjetuju da dođe do jednog samoubojstva, tako da ne misli stanovništvo da se tek tako netko može ubiti, dakle ima tu jedna dobra podloga za pojavu takvu“, dodaje psihologinja Danijela Ostojić.
Potpunih podataka o broju samoubojstava u RS za 2021. nema, ali je u prva dva mjeseca ove godine evidentirano 31 samoubojstvo.
Poznato je da je samo tijekom liječenja u UKC RS od početka godine 6 pacijenata izvršilo samoubojstvo skokom kroz prozor.
