Na izvanrednoj trosatnoj sjednici Vijeća za implementaciju mira (PIC) koja je završena u Sarajevu članice PIC- donijele su zajedničku izjavu u kojoj je izražena zabrinutost trenutnim stanjem u Bosni i Hercegovini, potvrdio je novinarima veleposlanik Ruske Federacije u BiH Petar Ivancov koji je i tražio ovu sjednicu zbog podnošenja zahtjeva za reviziju presude Međunarodnog suda pravde u Hagu po tužbi BiH protiv Srbije.
- Svaki od nas želio bi vidjeti ovu izjavu drugačije, ali zajednička izjava je bolja od nekih nacionalnih stavova. Ovakva situacija u zemlji mogla bi utjecati na djelovanje institucija vlasti. Smatramo da ne bi trebalo biti jednostranih odluka - pojasnio je Ivancov.
Zaključak sjednice je, kaže ruski veleposlanik, da se djeluje na temeljima dijaloga i kompromisa, no potvrdio je da su predstavnici Republike Turske izdvojili svoje mišljenje iz jednog paragrafa zajedničke izjave.
- Takvo mišljenje iznijeli su na paragraf koji se odnosi na zabrinost trenutnim stanjem u državi i donošenje jednostranih odluka - istaknuo je Ivancov.
Naglasio je i da državni sustav u BiH mora funkcionirati, ali to ovisi od svih sudionika koji su na bh. političkoj sceni.
Agent BiH pred Međunarodnim sudom pravde Safet Softić predao je danas u Haagu zahtjev za reviziju te presude, a takvoj odluci snažno su se usprotivili predstavnici političkih stranaka iz Republike Srpske koji već danima naglašavaju da za podnošenje tog zahtjeva nema suglasnosti unutar BiH.
Također, danas je u vezi s podnošenjem zahtjeva za reviziju presude izvanrednu sjednicu Predsjedništva BiH zakazao predsjedatelj Mladen Ivanić, ali je sjednica prekinuta, a odvojene pres-konferencije imali su Ivanić i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
BiH je 1993. godine podnijela tužbu protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) Međunarodnom sudu pravde u Haagu, najvišoj sudskoj instanci u sustavu Organizacije UN.
Presuda je donesena 26. veljače 2007. godine kojom je utvrđeno da je genocid počinjen u Srebrenici, ali ne i u drugim bh. općinama, isključivši pritom odgovornost Srbije za počinjenje genocida, te utvrdivši samo propuste u njegovu sprječavanju i kažnjavanju.
Ostavljen je desetogodišnji rok za podnošenje eventualnog zahtjeva za reviziju presude iz 2007. godine ukoliko se pronađu novi dokazi koji u trenutku donošenja presude nisu mogli biti poznati.
