Razgovor s američkom veleposlanicom u BiH Maureen Cormack vodili smo jučer samo nekoliko sati nakon objave presude Haaškog suda kojom je čelnik srbijanskih radikala Vojislav Šešelj oslobođen optužbi za ratne zločine. Stoga se i pitanje utjecaja ove, ali i presude Radovanu Karadžiću, za političku stabilnost i budućnost BiH i cijele regije nametnulo na početku razgovora za Večernji list BiH.
- SAD već dugi niz godina govori o značaju vladavine zakona i smatramo da je vrlo važno poštovati odluke suda. Shvaćamo da je za sve koji su preživjeli ratne godine jako teško složiti se s određenim zaključcima tih suđenja. Iskreno se nadam da te odluke neće ugroziti napredak kojem smo svjedočili u proteklih nekoliko godina. Prošle godine je bilo nekoliko značajnih koraka u odnosima BiH i Srbije, kao i u odnosima s drugim susjednim zemljama i ključno je za budućnost BiH, regije pa i Europe u cjelini da se taj napredak nastavi. Znam da je to izazovno za ljude koji su preživjeli grozna ratna iskustva, ali nadam se kako se možemo fokusirati na budućnost.
U kontekstu te fokusiranosti na budućnost kako komentirate dosadašnje rezultate u BiH na provedbi reformi, uključujući proeuropske reforme?
- Ono što smo vidjeli je čvrsta posvećenost svih političkih stranaka i građana procesu Reformske agende. To je jako važno, ali nam je potreban veći zamah u provedbi reformi. BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU i uvjeti koji su vezani uz vjerodostojnost tog zahtjeva vrlo su jasni. Dakle, rezultati popisa stanovništva moraju biti objavljeni jer je to preduvjet za mnoge ekonomske odluke u okviru Reformske agende. Također, moramo vidjeti prilagodbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i okončanje diskusije o Mehanizmu koordinacije. Nakon toga slijede mnogi drugi koraci i sve to mora se uspješno provesti, bilo da je riječ o reformi Zakona o radu, pitanju mirovina ili drugih pitanja iz Reformske agende. No, prije svega toga treba riješiti ova tri prva.
Što je ključni reformski prioritet od svega nabrojenog?
- Nužna je politička volja da se provede Reformska agenda. Predugo smo bili svjedoci toga da se usvajaju zakoni ili potpisuju sporazumi koji se ne provode. Zato je politička volja ključna, a druga stvar koju ja konstantno ponavljam je borba protiv korupcije. Bez obzira na to govorimo li o ekonomiji, obrazovanju, zdravstvu ili nekom drugom sektoru, dok se ne pozabavimo pitanjem korupcije i istinske vladavine prava u BiH, ništa od ovoga ostalog neće biti funkcionalno.
Bh. Hrvati su posebno zainteresirani za reformu izbornog zakonodavstva. Kako gledate na opravdanost takvih zahtjeva i je li realno očekivati da se dogode suštinske promjene u izbornom zakonodavstvu prije idućih izbora?
- U ovoj godini su dvije stvari ključne kada su u pitanju izbori. Prvo, osigurati da građani Mostara u listopadu mogu glasovati na lokalnim izborima na način kojim će se poštovati presuda Ustavnog suda o Mostaru. Drugi je provedba GRECO i ODIHR preporuka kako bi se osiguralo da izbori budu slobodni, pravični i demokratski. Iza toga slijede ta veća izborna pitanja, koja jesu ključna. Hrvati, kao i drugi konstitutivni narodi, moraju osjećati da imaju mjesto koje im pripada u BiH i da se to njihovo mjesto poštuje. Ove godine, kratkoročno, mislim kako moramo odvojiti Mostar i tehničke reforme te se fokusirati na njih kako bismo osigurali da svi građani na lokalnim izborima ove jeseni mogu ostvariti svoje biračko pravo.
Koliko ste zadovoljni onim što bh. vlasti poduzimaju u okviru borbe protiv terorizma i u kojoj mjeri su povratnici sa sirijskog ratišta realna prijetnja sigurnosti BiH i cijele regije?
- Očito je, a to smo vidjeli i proteklih tjedana, da je to jedno od najvažnijih pitanja za sve nas. Pogledamo li ono što s događalo u Bruxellesu, Parizu, više puta u Turskoj, Pakistanu, složit ćemo se kako je to ogroman problem. BiH je doista poduzela neke značajne korake, kao zakon iz 2014. godine o zabrani odlaska na strana ratišta koji je imao veliki utjecaj jer je smanjio broj onih koji se odlučuju na takav korak. Imali smo i neke sudske presude pred kraj prošle godine. To su važni koraci i mi vrlo blisko surađujemo s Ministarstvom sigurnosti, policijom, OSA-om, kako bismo osigurali istinsko partnerstvo. To ne znači da bilo tko od nas može biti zadovoljan onim što je postignuto. Za sve nas ovo je pitanje koje traži konstantnu pozornost. Konstantno moramo poboljšavati ono što radimo kako bismo se suočili s izazovima. Moramo nastaviti zajedno raditi kao partneri. Ovdje u BiH Islamska zajednica doista igra vrlo pozitivnu ulogu. Gospodin reisu-l-ulema se bavi ovim izazovima jer kada pogledate problem, jasno vam je da se agencije za provedbu zakona mogu njime baviti onda kada znaju tko su teroristi, ali ključ za rješenje problema je sprečavanje mladih ljudi da odlaze na strana ratišta, usvajaju ekstremistička stajališta. Zbog toga cijenimo ono što rade Islamska zajednica i reis Kavazović tako što unutar same zajednice djeluju kako bi spriječili radikalizaciju. U BiH je važno da sve vjerske zajednice rade zajedno. Međureligijsko vijeće ima vrlo važnu platformu za to i to je svakako ključni aspekt.
Je li BiH sigurnosno najugroženija zemlja u regiji kada je u pitanju terorizam? Vrlo često se takva ocjena može čuti u javnosti?
- BiH se doista suočava sa značajnom prijetnjom i opasnosti. Slične izazove imaju i neke druge zemlje u regiji, ali i u zapadnoj Europi. Ne mogu rangirati ili kategorizirati zemlje, ali važno je to uzeti za ozbiljno. Vidjeli smo do sada kako vlasti u BiH rade konstantno na tome.
BiH očekuje pozitivan odgovor za aktivaciju MAP-a sa summita NATO-a u Varšavi. Koliko su realna takva očekivanja?
- Uvjeti iz 2010. godine su vrlo jasni i napredak je ostvaren, ali nisu ispunjeni. Vrlo je jasno da se mora obaviti registracija vojne imovine u cijeloj BiH i mnogi saveznici u NATO-u smatraju kako se taj uvjet mora ispuniti. Istodobno, postoji interes da BiH ide dalje i bude partner s NATO-om u Afganistanu i drugim operacijama održavanja mira. Proces revizije obrane se također sada događa, treba se usuglasiti u vezi s obrambenom strukturom, planovima za budućnost, kao što moraju uraditi i sve druge zemlje kako bi se definirale oružane snage i dodatno profesionalizirale. Želim istaknuti kako su Oružane snage BiH uspješne i vrlo cijenjene u svijetu zbog sudjelovanja u operacijama održavanja mira.
Koliki problem predstavlja to što u RS-u ne postoji većinska potpora javnosti za ulazak BiH u NATO savez? Treba li možda primijeniti crnogorski recept gdje se vrlo aktivno radilo na educiranju javnosti o prednostima članstva u NATO-u?
- Tu postoji nekoliko stvari. Prije svega, kada je BiH dobila MAP u Talinu sve su stranke,uključujući SNSD koji je sada u vlasti, podržale to. Dakle, sve stranke su pokazale svoje opredjeljenje za ovaj proces. Crna Gora se na varšavskom summitu pridružuje NATO-u, a BiH mora napraviti dodatne korake kako bi došla u tu fazu. No, to je pitanje budućih razgovora, još nismo ušli u tu fazu. Aktivacija MAP-a je nešto što vidimo kao prirodni idući korak nakon što bude ispunjen uvjet koji se tiče knjiženja vojne imovine. Vidimo da je Srbija u Partnerstvu za mir, nedavno je glavni tajnik NATO-a posjetio Beograd, a Srbija radi i na interoperabilnosti, tako da je važno za BiH da uzme u obzir regionalni kontekst dok radi na ostvarenju svog cilja. Mislim da je za BiH vrlo važno biti dijelom ovog procesa.
Mnogo se govori o stabilizirajućoj ili destabilizirajućoj ulozi Rusije u BiH i na Balkanu. Koliko interesi i odnosi velikih sila, poput Rusije i SAD-a, utječu na unutarnju stabilnost BiH?
-Rusija je članica Vijeća za provedbu mira i ključni je partner ovdje 20 godina, pomaže izgradnji zemlje i uspostavi institucija. BiH je istodobno pokazala opredjeljenje za euroatlantski put i to je opredjeljenje koje svi trebamo podržati. Ako pogledate ono što se događa u svijetu, očito je da se SAD i Rusija ne slažu oko svih pitanja, poput Ukrajine. S druge strane, partnerski rade na nekim drugim važnim pitanjima, kao što je iranski nuklearni program ili sirijska kriza. To moramo gledati kroz prizmu da nije sve crno-bijelo i da je tu mnogo iznijansiranih pristupa.
Hoće li i kako rezultati američkih predsjedničkih izbora utjecati na politiku SAD-a prema BiH i Balkanu?
- Još nismo prošli ni preliminarnu fazu izbora kandidata, tako da ne mogu odgovoriti na to pitanje.
Ipak, poznato je tko su potencijalni kandidati obje stranke?
- Općenito govoreći da, ali oni još ne govore o svojoj vanjskopolitičkoj platformi. Vidjet ćemo. Ono što mogu reći je kako je neupitno da 20 godina SAD podržava BiH i njezine građane. Oko 1,7 milijardi dolara uložili smo u ovu zemlju kako bi postala uspješna, demokratska i prosperitetna zemlja i to opredjeljenje je i dalje vrlo čvrsto.
Očekujete li da će lokalni izbori u BiH destabilizirati stanje u zemlji? Znamo da je predizborno razdoblje karakteristično po oštroj retorici?
- Sigurno je da lokalni izbori neće destabilizirati situaciju. Ipak, proteklih dana smo vidjeli određenu destabilizirajuću retoriku i pozivam sve strane da odustanu od toga. BiH se prošle godine posvetila europskom putu, mnogo toga je urađeno na pomirenju i nadam se da će se ljudi fokusirati na to, a ne na destabilizirajuće izjave i djela. BiH ima mnogo potencijala u raznim oblastima i voljela bih da se ljudi fokusiraju na to.
Mladi odlaze iz BiH jer se ljudi fokusiraju na prošlost, a ne na budućnost. Mislim da ne bi bilo teško u idućih nekoliko godina stvoriti uspješno gospodarstvo kako bi mladi ostali ovdje i gradili bolju zemlju za sve.
