Vlada Federacije BiH danas je na sjednici utvrdila i Parlamentu FBiH uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lizingu.
U obrazloženju je navedeno da je od stupanja na snagu Zakona o lizingu i početka nadzora lizing društava od Agencije za bankarstvo Federacije BiH, zaključeno da je taj propis nedorečen u definiranju postupka oduzimanja dozvole za obavljanje poslova lizinga i daljnjeg poslovanja lizing društava kojima je oduzeta dozvola.
Izmjene su kreirane i zbog nedostataka i nelogičnosti zakonske regulative uočene u tijeku dosadašnjeg nadzora. Dio izmjena Zakona koji se odnosi na detaljnije definiranje pojma ugovora o lizingu je urađen na osnovu preporuka MMF-a i Svjetske banke u okviru Programa procjene financijske stabilnosti BiH (FSAP).
Ponuđena nova zakonska rješenja trebala bi stvoriti bolji pravni okvir za razvoj sektora lizinga koji je u stagnaciji, jer je u tijeku dosadašnjeg nadzora uočeno mnogo nedostataka koji su otežavali provođenje nadzora supervizoru, koji su sada otklonjeni.
Nakon usvajanja Nacrta zakona u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, koji je dao određene preporuke i sugestije, provedena je i javna rasprava u kojoj je primjedbe dostavilo Udruženje društva za osiguranje FBiH.
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona omogućava zaključenje ugovora o lizingu kod kojih u trenutku zaključenja ugovora predmet lizinga (pokretna ili nepokretna stvar) još ne postoji, ali je poznat (naprimjer, proizvodnja specifične opreme po narudžbi koja će biti data u lizing, izgradnja građevinskog objekta koji će nakon toga biti financirani putem lizing ugovora i slično). To podrazumijeva da se ovakva vrsta ugovora o lizingu aktivira stavljanjem u upotrebu financiranih predmeta lizinga.
Uvedene su i definicije izravnog, neizravnog i povratnog lizinga s ciljem detaljnijeg definiranja lizing ugovora, što je neophodno za sve pravne subjekte koji obavljaju poslove lizinga.
Novi zakon detaljnije definira način provođenja odluke vlasnika o prestanku poslovanja kao lizing društva i nastavku poslovanja kao drugo gospodarsko društvo za koje nije potrebna posebna suglasnost. Time bi bio izbjegnut proces likvidacije lizing društva u slučaju ispunjenja definiranih uvjeta.
U procesu nadzora uočeno je da su pojedina lizing društva davala ovlasti prokuristima koja su bila veća od pojedinačnih ovlasti članova uprave lizing društva, što je prouzročilo značajan operativni rizik u njihovom poslovanju. Sada je detaljnije definirano davanje ovlasti prokuristima za zastupanje lizing društva i uvjeta po kojima se prokura može dodijeliti.
Također su detaljnije definirani uvjeti koje članovi uprave lizing društva trebaju ispunjavati, i propisano da osoba koja je imenovana za člana uprave lizing društva treba dobiti prethodnu suglasnost Agencije.
Uvođenjem novih članova detaljno je propisan proces izdavanja suglasnosti za imenovanje člana uprave lizing društva, odbijanje i oduzimanje suglasnosti, te pravne posljedice oduzimanja suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva.
Jedna od novina je dodatni stav u članu 48. koji kaže da će kod prekršaja koji je u neposrednoj vezi s korištenjem predmeta lizinga, koji u vrijeme počinjenja prekršaja nije bio u posjedu davatelju lizinga, u svrhu utvrđivanja postojanja prekršaja i prekršajne odgovornosti biti smatrano da je korisnik lizinga ujedno i vlasnik predmeta lizinga.
Ovo je predloženo zbog činjenice da se lizing društva učestalo susreću s problemom prekršajnih kazni, iako nisu, niti mogu biti odgovorni za prekršaje koje počini korisnik lizinga.
Izmjene i dopune Zakona su usklađene i s Okvirnim zakonom o zalozima. Postojećim Zakonom o lizingu nije bila definirana obveza registracije prava na osnovu ugovora o lizingu u registru zaloga, što je sada uvedeno.
Zakon je dopunjen s dvije nove mjere nadzora - preporukom upravi i opomenom, s ciljem preventivnog utjecaja na rad lizing društva, odnosno uvođenjem mogućnosti izricanja opomena prije izricanja novčanih kazni za učinjene prekršaje, koje su sada povećane.
