Prema programu investiranja sredstava naplaćenih izdvajanjem GSM licencije za 2011. godinu za Federaciju Bosne i Hercegovine, a koja su namijenjena za financiranje projekata cestovne infrastrukture, magistralne, regionalne i lokalne kategorije, novac je mahom otišao u općine gdje pretežito živi bošnjačko pučanstvo.

Svaka deseta marka

Od ukupno 27,6 milijuna maraka, koliko je namijenjeno za raspodjelu, tek svaka deseta marka otišla je u općine gdje živi većinsko hrvatsko pučanstvo.

Naime, novcem od GSM licencija će se financirati ukupno 31 projekt, a lista projekata je utvrđena odlukom Vlade Federacije uz suglasnost Federalnog ministarstva prometa i veza, te Federalnog ministarstva financija.

Prema toj odluci, od ukupno odobrenog 31 projekta, općinama gdje žive Hrvati odobreno je tek sedam (7) projekata. Kada su u pitanju sredstva, općine s hrvatskom većinom prošle su još gore.

Hrvatima tri milijuna

Naime, od 27,6 milijuna KM, Hrvatima je pripalo oko tri milijuna, za šest projekata. Da ne bude zabune, sedmi projekt u iznosu od 2 milijuna KM ide u Mostar, a sredstva su namijenjena za izgradnju mosta Avenija – Sutina, koji je jednako namijenjen i dijelu gdje žive Bošnjaci i Hrvati.

Od ostalih projekata renoviranja cesta, jedna je dodijeljena općini Kreševo u iznosu od 1,2 milijuna maraka, općina Busovača je za rekonstrukciju cesta dobila 300 tisuća KM, u Orašje će otići 180.000 KM za izgradnju i sanaciju ceste, Livno će dobiti cijeli milijun za gradske ulice, Varešu je dodijeljeno 200 tisuća, te Kupresu 100.000 za rekonstrukciju ceste prema skijalištu.

U Zapadnohercegovačku županiju ne ide niti jedna jedina marka, a i Hercegovačko-neretvanska županija, u kojoj je središte HP-a, dobit će novac za most na putu prema groblju Sutina.

Preostalih 25 projekata, u iznosu od skoro 24 milijuna, upotrijebit će se za projekte u općinama gdje uglavnom ne žive Hrvati.

U obrazloženju se kaže kako je lista projekata načinjena na osnovi analize baze podataka, iz zahtjeva koje su podnijeli JP Ceste FBiH, županije i općine. Obznanjeni su i kriteriji prema kojima su dodijeljena sredstva, počevši od neophodnosti izgradnje, cilja i značenja projekta, stanja, stupnja pripremljenosti pa do teritorijalne zastupljenosti. Ako su projekti iz bošnjačkih općina većeg prioriteta i značenja, može se zaključiti da nije poštivana teritorijalna zastupljenost. Naime, od Mostara pa sve do Livna niti jedna cesta se neće graditi od sredstava naplaćenih od GSM licencija.