O temi vraćanja imovine u BIH puno se govori, a poznato je da još nije donesen zakon o restituciji, nego lokalne vlasti često vraćaju svojima imovinu na korištenje, dok nerijetko ne vraćaju onima koji su u manjini. Općenito govoreći, svi teško dolaze do svoje imovine tamo gdje su manjina, a nerijetko i tamo gdje su brojniji jer se imovina teško vraća. Najjasniji primjer je grad Travnik u kojem su vlasti vratile na korištenje imovinu Islamskoj vjerskoj zajednici, a devet godina ne žele izvršiti presudu Doma za ljudska prava i vratiti dio zgrade Nadbiskupske gimnazije u tom gradu, a ta zgrada za Vrhbosansku nadbiskupiju ima osobitu važnost. Štoviše, vlasti se ne obaziru ni na ranije nalaze iz revizije financijskih izvješća Federalnog ministarstva obrazovanja, u kojem je dano mišljenje o dvije bitne stvari, a riječ je odlukama Doma za ljudska prava i odluci Ustavnog suda FBiH, koje ovo ministarstvo nije ispoštovalo. Naime, kada je u pitanju Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti, revizori su skrenuli posebnu pozornost na zahtjev Vrhbosanske nadbiskupije vezan uz povrat dijela Nadbiskupske gimnazije u Travniku.

Travnička gimnazija

Podsjećanja radi, Dom za ljudska prava je, na zahtjev Vrhbosanske nadbiskupije, donio odluku kojom je Federaciji BiH naložio premještanje državnih srednjih škola iz zgrade Nadbiskupske gimnazije u Travniku, i ista je 4. 9. 2003. godine postala obvezujuća. Kako bi se implementirala navedena odluka Doma za ljudska prava u 2008. godini, Vlada FBiH je Općini Travnik (putem ministarstva) dodijelila 5.000.000 KM, za sufinanciranje projekta izgradnje srednjoškolskog centra u Travniku. Međutim, za izgradnju srednjoškolskog centra, odnosno potpunu implementaciju navedene odluke, bilo je potrebno osigurati dodatnih 12.000.000 KM, zbog čega je Vlada FBiH donijela zaključak kojim se opredijelila da zajedno s Vladom Srednjobosanske županije i Općinom Travnik sudjeluje u osiguranju nedostajućih sredstava iz kreditnih izvora s tim da se povrat istih vrši u omjeru koji treba odrediti posebnim sporazumom, kao i da postigne dogovor s Vrhbosanskom nadbiskupijom u smislu produženja roka za izmještanje državnih škola. Vrhbosanska nadbiskupija je u ožujku 2010. godine uputila prijedlog za donošenje rješenja o izvršenju izvršne odluke Doma za ljudska prava BiH. Kako je u međuvremenu u ministarske fotelje zasjela nova Vlada, ista još uvijek nije ispoštovala odluku Doma za ljudska prava BIH. S druge strane, revizor je u svojim izvješćima skrenuo i posebnu pozornost na Ustavni sud FBiH koji je u rujnu prošle godine odlučio u meritumu i donio presudu kojom je utvrdio da odredbe članova 15. i 16. Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave kojima se utvrđuje nadležnosti Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti, nisu u skladu s odredbama Ustava FBiH.

Zakonske odredbe

Osporeni poslovi Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti odnose se na: predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u smislu utvrđivanja pedagoških standarda, normativa prostora, opreme i nastavnih sredstava, stručno obrazovanje i usavršavanje nastavnog osoblja, udžbeničku literaturu za osnovno i srednje obrazovanje, učenički standard, te unaprijeđenje standarda odgojno obrazovnog rada u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju. Nadalje, u izvješću se navodi: Imajući u vidu dani rok i da do trenutka izrade ovog izvješća nisu bile poduzete aktivnosti s ciljem usuglašavanja navedenih zakonskih odredbi, potrebno je poduzeti dodatne aktivnosti kako bi se ispoštovala navedena odluka Ustavnog suda FBiH.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura