Nova hrvatska vlada odlučila je dubrovačko područje spojiti autocestom preko Bosne i Hercegovine. Premijer Zoran Milanović je naime u intervjuu Večernjem listu najavio da će autocesta do Dubrovnika prolaziti kroz Bosnu i Hercegovinu.

Odustali od mosta

Time je promijenio planove bivše vlasti da se autocesta za Dubrovnik s ostalim dijelovima Hrvatske spoji preko pelješkog mosta. Naime, Kukuriku koalicija je i u izbornoj kampanji najavila da će odustati od gradnje pelješkog mosta pa je jedino preostala mogućnost da se autocesta do Dubrovnika na barem na jednom dijelu gradi i na BiH teritoriju.

No ponovno je otvorio dvojbe o tome hoće li autocesta od Ploče do Dubrovnika biti u cijelosti građena kroz BiH s obzirom na usko područje hrvatskog teritorija u dubrovačkom primorju, i to od Počitelja u BiH kroz Popovo polje, pa bi Dubrovnik priključak na tu prometnicu imao iznad mjesta Osojnik, ili će autocesta biti građena kroz hrvatski teritorij od mjesta Doli do Osojnika. Bivša vlada Ive Sanadera još je 2008. godine odabrala ovu drugu varijantu. Tada je samo bilo pitanje hoće li autocesta ići pet kilometara kroz BiH, iznad Neuma, ili će se preko mosta pelješac spajati s ostatkom Hrvatske.

Bivša je vlada najavljivala tada da će zatražiti dozvolu od vlasti BiH za gradnju autoceste iznad Neuma, no tada su se odnosi dviju država zategli zbog gradnje pelješkog mosta, gradnji kojega se u BiH protive.

Također, u BiH nisu skloni ni autocesti prema Dubrovniku koja bi išla kroz Dubrovačko-neretvansku županiju, nego preferiraju trasu preko Popova polja, odnosno da cijela trasa autoceste prolazi kroz njihov teritorij.

Trasa autoceste do Dubrovnika kroz Hrvatsku preko Neuma ima mnoge protivnike i u domaćim stručnim krugovima. Tako je bivši predsjednik uprave Hrvatskih autocesta Mario Crnjak tu trasu proglasio nepotrebnim i neracionalnim trošenjem novca.

No do premještanje trase cijele te dionice autoceste kroz BiH teško će doći jer je trasa Doli – Dubrovnik već projektirana, a i ugovoreni su radovi za njenu gradnju još 2009. godina u ukupnoj vrijednosti od 3,67 milijardi kuna.

Stoga će nova vlada, ako misli odustati od te ugovorene trase, morati raskinuti ugovor s izvođačima radova, a to su domaće građevinske tvrtke. Morat će onda zbog toga platiti i penale.

Zabrinut zbog flomastera

Dekan Prometnog fakulteta Zagreb Ivan Dadić smatra da za autocestu do Dubrovnika treba naći rješenje koje odgovara objema državama. On se zalaže da se dugoročno potpuno odustane od pelješkog mosta i da se trajektima povežr kopno i taj poluotok.

"Autocesta mora ići kroz Jadransko-jonski koridor. Ali treba naći najbolje rješenje. Uski prostor južne trase puno je kvalitetniji od sjevernog dijela i mogao bi se iskoristiti u bolje svrhe od gradnje autoceste", objašnjava Dadić.

Dodaje da se teško odlučiti koja je trasa bolja i da pri tome valja voditi računa o interesima i Dubrovnika i BiH strane. Dadić smatra da će BiH teško pristati na to da samo Hrvatska gradi nekoliko kilometara autoceste preko Neuma. To mu djeluje kao račun bez krčmara.

Vjekoslav Bevanda, mandatar za novi saziv Vijeća ministara BiH, za mogućnost da autocesta do Dubrovnika, odnosno Jadransko-jonski koridor, uđe samo pet kilometara u BiH, a onda opet prolazi hrvatskim teritorijem, kaže da je njegov osobni stav da je dobro sve što se gradi, pa i tih pet kilometara.

– Međutim, sasvim normalno strateški je interes Hrvatske, kao i Crne Gore, gradnja jadransko-jonskog smjera, ali i koridora Vc. Prije svega ove države trebaju utvrditi političke interese jer je gradnja autocesta na dobrobit svih. Ja ne bih želio sad stvarati probleme o tomu kuda će prolaziti i kako će se graditi, ali mislim da se pri tome treba držati ranije postavljenih kriterija da je ova autocesta uklopljena u jadransko-jonsku trasverzalu", kaže Bevanda. Na navode da će Hrvatska graditi samo pet kilometara u Hercegovini, a Federacija samo deset jer su se opet pojavili problemi, Bevanda kaže da je tostara priča i da je treba završiti. Zabrinjava ga to što se i dalje improvizira i trase koridora crtaju flomasterom.

Preuzeto sa www.vecernji.hr