INTERVJU

"Tuđmanova Hrvatska iskoristila je slabost obrambenih snaga BiH"

'Chairman of the Presidency of Bosnia and Herzegovina Bakir Izetbegovic gives a joint press after a bilateral meeting with European Council President Herman Van Rompuy at the EU headquarters in Brusse
Reuters/PIXSELL
01.06.2013.
u 12:31

“Komadanjem našeg teritorija želio se stvoriti hrvatski entitet koji bi se zatim pripojio Hrvatskoj”

Bakira Izetbegovića doživljavao sam kao puno odmjerenijeg političara, mislio sam da je senzibilniji prema Hrvatima kao najmalobrojnijem narodu. Suprotno tome, ironizirao je neravnopravnost Hrvata objašnjavajući da su “postotno zastupljeni”. Pri tom zaboravlja da su Hrvati konstitutivni narod, a ne manjina. No povod za ovaj “pisani razgovor” nije bio položaj Hrvata, već optužbe koje je na istom ovom prostoru iznio Fahrudin Radončić.

Nakon intervjua koji je ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić dao Obzoru, a u kojem je izravno i žestoko optužio bošnjačkog člana Predsjedništva BiH kao vođu “bošnjačke državne mafije” i osobu umiješanu u neka od nerasvijetljenih ubojstava u BiH nakon rata, uslijedile su brojne reakcije. Intervju je odjeknuo tako daleko da je Izetbegovićev SDA zatražio i parlamentarnu raspravu i istragu o Radončićevim tvrdnjama. Sam Izetbegović nije odgovarao na optužbe i ovaj razgovor njegovo je prvo izravno očitovanje o tome. Sin prvog predsjedatelja Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića u pisanom intervjuu za Obzor govori i o političkim odnosima u BiH, stanju u regiji, utjecaju Turske na Balkan i položaju muslimana u Hrvatskoj...

:: Fahrudin Radončić vas je upravo u našem magazinu Obzor izravno označio kao “vođu bošnjačke državne mafije” odgovornog za nekoliko poratnih ubojstava (Ugljen, Leutar, Halilović...) koja nikada nisu rasvijetljena. Što je vaš odgovor na tako teške optužbe?

Radončić je izjavio da sam povezan s “bošnjačkom državnom mafijom” i “tajnim muslimanskim službama”. Moram priznati da ne znam za sličan slučaj u civiliziranom svijetu, dakle situaciju u kojoj se ministar sigurnosti usudio optužiti za ovakve stvari predsjednika, odnosno člana predsjedništva države. Ovo više nije pitanje Radončićeva odnosa prema Izetbegoviću ili kampanje laži nekog Avaza koja ne prestaje već desetljeće i pol i koja samo mijenja osobe koje su trenutačna meta napada. Ovo je problem odnosa državnih institucija, nevjerojatan napad ministra sigurnosti na kolektivnog šefa države, stvar koja se mora raščistiti ako želimo graditi normalnu državu i društvo. Moj će odgovor biti parlamentarna i sudska istraga koja će Fahrudina Radončića natjerati da kaže na čemu je temeljio ove drske kvalifikacije. Zastupničko pitanje u ovom smislu već je postavio klub SDA pred Zastupničkim domom Parlamentarne skupštine BiH, tužbu za klevetu kanim podnijeti idućih dana.

:: Kakve su vaše veze s Iranom, ali i tvrdolinijašima u islamskom svijetu? O tome ne govori samo Radončić iako je on možda najjasniji u takvim optužbama?

O tome govori samo Radončić, a onda se te gluposti prepričavaju i recikliraju. Ozbiljnog, analitičkog teksta o tome nećete naći niti će se ijedan ozbiljan novinar baviti tako neozbiljnim stvarima. Ja imam dobre odnose s predsjednicima pojedinih islamskih zemalja, ni s kakvim tvrdolinijašima. S garniturom turskih lidera već dugo imam prijateljske odnose, a Bosna i Hercegovina može imati samo koristi od toga.

:: Otkuda tako žestok sukob između vas i Radončića? Do prije nekoliko godina bili ste vrlo bliski, a poznato je da je Radončić politički bio vrlo blizak vašem ocu Aliji Izetbegoviću?

Radončić je bio blizak i bit će blizak sa svakim tko mu u tom trenutku treba. I napadat će svakoga tko mu smeta, tko se nađe na putu ostvarenja njegovih interesa i ambicija. I radit će to u svom stilu, dugotrajnim kampanjama laži i diskvalifikacija, metodama specijalnog rata za koje je, izgleda, imao dobre učitelje. Ja sam ga porazio na izborima 2010. i njegov ego to nikada neće prihvatiti.

:: Postoji li u bošnjačkom političkom spektru struja kojoj odgovara rušenje BiH i koja bi se zadovoljila Federacijom kao bošnjačkom državicom na Balkanu?

Među relevantnim i utjecajnim bošnjačkim političarima i intelektualcima nećete naći nikoga s takvim idejama. Opet nam Radončić “otkriva Ameriku”, nešto što nitko drugi ne vidi i ne prepoznaje. Radončić općenito ima takav odnos prema istini i sposobnosti ljudi da samostalno zaključuju. To je jedan poništavajući odnos. On smatra da objektivna istina ne postoji, da se istina kreira. Konkretno, da je on taj u BiH koji je ponajviše kreira. Bošnjaci su imali ponudu, točnije trpjeli pritisak utjecajnih globalnih lobija da prihvate tripartitnu podjelu BiH, da uzmu dio za sebe. I opredijelili se za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu, za obnovu multietničke zajednice, za građansko društvo, za državu uređenu po europskim standardima, za euroatlantske integracije. I bili spremni platiti cijenu za to, prenijeti velik dio vlasti sa sebe na međunarodnu zajednicu, prepustiti se njenoj volji i presudi radi obnove bosanskohercegovačkog društva, duha i države.

:: BiH je trenutačno nefunkcionalna država koja ozbiljno zaostaje u reformama, uključujući i one na putu prema EU. Može li se pronaći zajednički interes ili cilj oko kojeg će se okupiti sva tri naroda?

Može, pod uvjetom da odnose artikuliraju razumni i pragmatični lideri, da odustanu od novih političkih avantura koje vode u “ćorsokake” i okupe se na setu pitanja koja se daju riješiti i koja predstavljaju boljitak za sve građane BiH. BiH neće biti podijeljena, u njoj neće biti novih entiteta niti će postojeći biti ukinuti. Prestanimo se iscrpljivati s tim pitanjima. Umjesto toga, fokusirajmo se na ispunjavanje uvjeta za brži napredak k EU i NATO-u, prestanimo s prepirkama koje obeshrabruju ulazak inozemnih investicija u BiH, pojednostavimo i ubrzajmo procedure koje će privući investitore i kapital itd.

:: Hrvatsko pitanje već se godinama nameće kao ključni neriješen problem u daytonskom ustroju BiH. Kako vi vidite rješenje tog problema i sve izraženijeg nezadovoljstva i frustracije Hrvata?

Mislim da se s tim osjećajem nezadovoljstva i frustracije pretjeruje, da se on namjerno “pumpa” radi predizbornih pozicioniranja političara. Hrvati nisu neravnopravna etnička skupina u BiH. U većem dijelu Hercegovine i u dijelovima srednje Bosne oni dominiraju, u Kiseljaku nadomak Sarajeva Bošnjaci se neuspješno bore protiv bjelodane diskriminacije. Općinski simboli i struktura zaposlenih potpuno su hrvatski. Dan općine je 20. srpnja, odnosno dan proroka Ilije, nebeskog zaštitnika župe Kiseljak. U ostatku Federacije Hrvati participiraju u vlasti i utjecaju u skladu s postotnom zastupljenošću. Paritete uživaju na mnogim pozicijama u Federaciji i na razini BiH, čime su izjednačeni s Bošnjacima kojih u BiH ima barem tri puta više. U Federaciji drže financije, bankarski sektor, dobivaju raznovrsne subvencije postotno više od Bošnjaka. Hrvati su u posljednja dva desetljeća otvorili dva sveučilišta i više od 150 osnovnih i srednjih škola koje podržavaju i pohađaju i Bošnjaci, recimo katoličke školske centre u Sarajevu, Tuzli, Bihaću i Zenici. Tvrdnja da su Bošnjaci izabrali hrvatskog člana Predsjedništva najuvjerljiviji je argument za tvrdnje o “neriješenom hrvatskom pitanju”. Naravno, mnogo Bošnjaka glasalo je za Željka Komšića, ali je upitno jesu li to radili kao Bošnjaci ili naprosto građani kojima se Komšić sviđa. Bilo kako bilo, Hrvati očigledno imaju frustracije u vezi s izborom svojih predstavnika, a to se može riješiti neizravnim izborom, recimo onako kako je to bilo predviđeno travanjskim paketom ustavnih promjena.

:: Poznato je da vaša stranka SDA nije sretna zbog izbacivanja vodećih političkih stranaka iz Federacije (dva HDZ-a), a ni oni nisu sretni zbog toga što je SDA izbačen iz Vijeća ministara. Je li moguće novo preslagivanje vlasti na svim razinama?

Jest. SDA i HDZ dogovorili su strateško partnerstvo i do tog partnerstva će prije ili poslije doći. To partnerstvo je potrebno Hrvatima i Bošnjacima jer te dvije etničke skupine još žive izmiješane u dobrom dijelu Hercegovine i Bosne.

:: Vodite intenzivnu regionalnu politiku. Otišli ste u Beograd na sastanak s Tomislavom Nikolićem iako nisu svi u Sarajevu blagonaklono gledali na to. Vjerujete li u iskrene namjere prema BiH?

Vjerujem da smo u Srbiji dobili garnituru sazrelih nacionalista koji su spremni pogledati istini u oči i konačno pokušati za svoju zemlju i narod učiniti ono što je njihov istinski interes. Prije svega riješiti pitanje Kosova i prihvatiti cjelovitost i suverenitet Bosne i Hercegovine. Izjave Nikolića, Dačića i Vučića to zorno svjedoče, nikad dosad niste mogli čuti tako zrele, katarzične stavove utjecajnih srbijanskih lidera.

:: Imate dobre odnose s Josipovićem. Što očekujete od Hrvatske nakon njena ulaska u EU?

Nastavak korektnog susjedskog odnosa prema BiH, pomoć na našem putu k EU i NATO-u, brže rješavanje otvorenih pitanja poput granice, imovine bh. tvrtki u Hrvatskoj, korištenja vodnih resursa poput Buškog jezera. Hrabrije i brže rješavanje otvorenih pitanja.

:: Nedavno ste u Rijeci pohvalili odnos države Hrvatske prema svojim muslimanima. Kakav značaj to ima u regionalnom, pa i ukupnom europskom kontekstu?

Na žalost, nekoliko dana nakon otvorenja dogodio se napad na riječku džamiju i bacio sjenu na odnos prema muslimanima. Drago mi je da je napadač pronađen i uhićen i uvjeren sam da će biti primjerno kažnjen. Hrvatska država zaista daje dobar primjer mnogima, i na zapadu i na istoku, kada je u pitanju odnos prema vjerskim slobodama i podršci vjerskoj i kulturnoj raznolikosti. Hrvatska nije samo tolerirala, ona je podržavala gradnju golemih islamskih centara u Zagrebu i Rijeci. Hrvatska država osigurala je ravnopravnost Bošnjaka u hrvatskom društvu koja je sasvim očigledna.

:: Je li opravdan strah Hrvata i Srba u BiH od rastućeg utjecaja Turske na Balkanu, a posebno u BiH?

Naravno da nije. Što to Turci mogu napraviti protiv interesa Srba i Hrvata na Balkanu i u BiH? Obnoviti još poneki most i džamiju koje su domaći sudionici u ludilu devedesetih porušili, dati još neki povoljan kredit za povratnike, uključujući i Srbe i Hrvate? Lideri moderne Turske su mudri ljudi, oni pomažu Bošnjacima na pametan način, pomirujući i pomažući svima u regiji. Naravno, žele obnoviti i spomenike iz otomanskog razdoblja i potvrditi svoje trajanje na ovim prostorima, ali to nikom pametnom ne bi trebao biti problem. Stari most u Mostaru i tekija na Buni zajedničko su bogatstvo i mamac za turiste sa svih strana svijeta. Tako, recimo, trgovački centar Mepas Mall može samo profitirati, imati bolju posjećenost zbog blizine markantnog mosta iz otomanskog razdoblja.

:: Svjesni ste da vas se, iako ste političar s golemim iskustvom, još uvijek doživljava prvenstveno kao sina Alije Izetbegovića. Koliko je to prednost, a koliko breme u vašoj političkoj karijeri?

To je prednost i ja nikad nisam imao problem s vlastitom individualnošću, uvijek sam imao vlastita gledišta i stavove. Uostalom, mene je i moj pokojni otac veoma ozbiljno shvaćao i redovito savjetovao. U najtežem razdoblju rata bio sam njegov osobni tajnik, provodio 24 sata dnevno uz njega. U razgovoru za list Start 2001. godine na upit novinara tko je njegov najutjecajniji savjetnik odgovorio je čak pomalo kapriciozno: “Moj sin Bakir”. Moj napredak u politici krenuo je tek u vremenu nakon njegove smrti, prije deset godina, i nikad nije prestao. A tu vam otac kojeg više nema ne može puno pomoći, morate dokazati vlastitu viziju, kreativnost, kapacitet.

:: Vaš otac i dalje uživa velik ugled među Bošnjacima, ali mu mnogi od njih zamjeraju što je u Daytonu pristao na legalizaciju Republike Srpske. Je li, po vašem mišljenju, imao izbora?

Nije. Ključni kreatori mirovnog procesa tu su bili krajnje odlučni.

::Kako komentirate presudu šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata u Haagu?

Potvrdila je istinu koju su Bošnjaci Hercegovine i srednje Bosne dobro znali jer su je iskusili na vlastitoj koži. Tuđmanova Hrvatska iskoristila je slabost obrambenih snaga Bosne i Hercegovine i pridružila se agresiji i pokušaju komadanja teritorija Bosne i Hercegovine, stvaranju hrvatskog entiteta koji bi se zatim pripojio Hrvatskoj. I metode su bile iste. Etničko čišćenje, konc-logori, silovanja, rušenja spomenika koji svjedoče prisustvo bošnjačke kulture na tim područjima, čaršija, mostova, naročito temeljita destrukcija i uklanjanje džamija. Sve je ovo konstatirano u presudi. Ovo je vrlo važan akt za buduće odnose u Bosni i Hercegovini i za buduće odnose BiH s Hrvatskom. Uvjeren sam da će ovom presudom biti zadan konačan udarac ambicijama za stvaranje “trećeg entiteta” i eventualnoj podršci Zagreba takvim idejama. Samo na istini, na prihvaćanju istine, ma kakva ona bila, mogu se izgraditi budući dobri i korektni odnosi Hrvata i Bošnjaka.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?