Jučer, u petak, 20. srpnja, na mnogim mjestima diljem Bosne i Hercegovine (Kiseljak, Tihaljna, Doljani, Kruševo, Veljaci, Novi Šeher, Polja Masna Luka; Zenica) proslavljen je blagdan Sv. Ilije, proroka. Biskup fra Pavao Dragićević tražio je od Svete Stolice (Vatikana) da se sv. Ilija slavi kao zaštitnik Bosanskog kraljevstva. Sveta Stolica je udovoljila njegovom zahtjevu dokumentom od 26. kolovoza 1752.

Biskup dr. mons. Mile Bogović misli da je razlog zbog čega je Sveta Stolica odobrila zahtjev biskupa fra Pave Dragićevića i taj što sv. Iliju štuju i pravoslavci i muslimani! Sv. Ilija je zaštitnik i Đakovačko-osječke nadbiskupije. Prorok Ilija živo je i svoju misiju obavljao u 9. st. prije Krista. Dakle, skoro tri tisuće godina prije nas. Djelovao je i naviještao Božju riječ u Sjevernom izraelskom kraljevstvu (današnjem Izraelu) za vrijeme kralja Ahaba i njegova žene Izebele.  Spada u četiri osobe Starog Zavjeta ili vremena prije Isusa, koje evanđelja posebno spominju. To su Abraham, Mojsije David i Ilija. Evanđelisti su obuzeti likom ovog čovjeka velike vjere, te ga zato spominju više puta. On je veliki junak, koji se ne bori za sebe, nego za Boga. Borio se kao nijedan prorok prije njega da njegov narod ne ode od Boga, nego da pripada i da se klanja samo Bogu. Ime Ilija znači:  Gospodin je moj Bog! Govorio je:

Ne može se častiti i klanjati krivim bogovima uz pravog Boga. Borio se protiv idola u svom narodu.

Prorok Ilija poziva svoje sunarodnjake, a to je poruka i za suvremenog čovjek, da napravi jasnu sliku u sebi: Koga ljubi i kome se klanja?  Gdje je čovjekovo srce? Točno odgovoriti na ta temeljna pitanje mogu pomoći dva upita:  Što je čovjeku na prvom mjestu u životu i što mu je u životu važno? Ilija je tražio od svojih sunarodnjaka da se klanjaju samo živome Bogu i nikomu i nečemu više.  Vrijeme u kojem je živo Ilija bilo je vrijeme u kojem su ljudi pod utjecajem kraljice i kralja napuštali Boga i klanjali se idolima. Očekivat je kako će Bog u takvim okolnostima odmah savjetovati Iliji da ide u akcije, djeluje i govori ljudima da se obraćaju Bogu odbacujući idole.  Očekivat je kako će ga poslati odmah da upotrijebi svoju snagu i čudima ustraši ili pridobije ljude.  Međutim, Božja logika je drugačija. Prvo Bog govori Iliji da se skloni. Savjetuje mu da se sakrije uz potok Kerit.  Kralj mu je zaprijetio smrću, a Bog traži da se skloni jedno vrijeme!  Pred teškim životnim situacijama, teškoćama čovjek treba negdje uzeti životne snage. Treba ojačati! Obnoviti se! Osposobiti se da se možemo suočiti s teškoćama.  Potok Kerit u koji se Ilija sklonio po Božjem savjetu je za nas simbol. Što je naš “Kerit”, tj. mjesto u kojem skupljamo snagu za život?  Nakon što je skupio snage, nastupa neistraživo pred kraljem (autoritetom) i narodom (glasom javnošću). Ilija je čovjek koji zna biti sam.

Problem današnjeg čovjek je što ne zna biti nimalo sam. Samoća ga plaši zato bježi u masu. Čovjek koji se ne zna povući u “Kerit” živi po krilatici: “Tako svi rade”. Ilija je primjer čovjeka koji ne pravi kompromise u bitnim stvarima, iako ostaje sam. Njegov učenik Elizej je molio da ima dio Ilijina duha, dobro bi bilo da i mi danas imamo Ilijina duha!