Službene procjene kažu da ukupno stanovništvo grada Mostara od rata naovamo stagnira. No, u takvoj situaciji Hrvati povećavaju udjel u odnosu na ostale i taj je učinak za 0,5 posto godišnje veći u odnosu na druge nacionalne skupine, ako promatramo protekle tri godine. Prema procjenama Federalnog zavoda za statistiku, sa stanjem od 30. lipnja 2011. godine, grad Mostar (od Žitomislića do Drežnice) trenutačno ima sveukupno 111.364 stanovnika. To je jedini relevantni pokazatelj koji kazuje da je populacija ovoga grada u padu i da je stanovnika u odnosu na prijeratno vrijeme skoro 12 posto manje.

Povećan udio Hrvata

Podsjetimo, prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine (koji je i danas najrelevantniji statistički dokument), općina Mostar imala je 126.628 stanovnika, raspoređenih u 57 naselja. Glede sadašnje nacionalne strukture, državni uredi za statistiku se ne bave njome, ali pojedine vjerske zajednice redovito vrše popise vjernika. Tako, prema popisu vjernika Katoličke crkve u Mostaru iz 2009. godine, u svim mostarskim katoličkim župama je živjelo nešto više od 64.000 katolika. Od toga 55.000 u samom gradu Mostaru, što je više od polovine stanovništva i u gradu i u širem gradskom području (općini). Po njima, udio Hrvata iznosi 58,4 posto, dok je udio Bošnjaka 38,6 ili oko 42.000 ljudi. Sada su omjeri još i veći. Prema procjenama, Srba i ostalih na području grada je oko 3 posto. Ovdje treba napomenuti da je oko 15.000 Srba uoči rata napustilo Mostar. Ipak, početkom obnove Saborne crkve u Mostaru, povratkom vladike Grigorija, povećan je i broj Srba povratnika koji na području Mostara obnavljaju svoje domove. Očekuje se kako će se veliki broj Srba vratiti u Mostar u idućih nekoliko godina.

Migracije u ratu

Iz Medžlisa Islamske zajednice Mostar stižu, pak, dramatična upozorenja da Bošnjaci u Hercegovini izumiru. Nepovoljni podaci za Bošnjake ogledaju se u činjenici da oni već šestu godinu imaju negativni prirodni prirast i da se bilježi konstantno iseljavanje s područja Mostara prema Sarajevu. Prema podacima federalnog Zavoda za statistiku, više od 200 stanovnika Mostara godišnje napusti Mostar, najviše u smjeru Sarajeva. S druge strane, razlog povoljnih demografskih podataka za Hrvate jest doseljavanje oko 250 Hrvata godišnje u Mostar. Usto, u sedam godina rođeno je 3549 djece, a umrlo 3005 ljudi što daje pozitivan prirodni prirast od 544 Hrvata. Nastavi li se kretanje u ovom smjeru, već do konca 2013. godine broj Hrvata u Mostaru mogao bi prijeći udio od 60 posto. Prema podacima Zahumske parohije, prije rata u ovom je gradu živjelo oko 30.000 Srba (ovom broju dodani su i oni koji su se izjašnjavali Jugoslavenima). Danas ih je znatno manje. Prema podacima Srpske pravoslavne crkve, u Mostaru trenutačno živi oko 5000 stanovnika srpske nacionalnosti. To je otprilike 15 posto u odnosu na broj koliki je bio prije rata. - Glavni preduvjet rastu broja stanovnika je gospodarsko okruženje, odnosno radna mjesta. Mostar s ovakvom gospodarskom slikom neće dosegnuti brojku od 200.000 stanovnika, naprotiv moguća je daljnja stagnacija. Zamislite da je od 1991. godine, kada smo proveli posljednji popis stanovnika, broj ukupne populacije na planetu porastao s tri na sedam milijardi, a mi još nismo uradili popis stanovnika, kazao nam je načelnik Službe za statistiku Hercegovačko-neretvanske županije Aziz Dedović. U Federaciji BiH trenutačno živi prema procjenama 2,866.157 stanovnika. Procjena je da, kao izbjeglice, u inozemstvu živi 527.887 stanovnika BiH.