Iako izbjegličke udruge i domaće vlasti objavljuju podatke o više od 48.000 obitelji koje se žele vratiti u svoje prijeratne domove, brojke govore da je ovaj proces u Bosni i Hercegovini u posljednje dvije godine skoro zaustavljen. U cijeloj prošloj godini u svoje domove vratilo se manje od 400 raseljenih osoba i izbjeglica, što je čak tri puta manje nego 2008. godine.

Zaustavljen povratak

Ovaj podatak dodatno dobiva na težini ako se zna da je i 2008. godina bila vrlo “tanka” kada je u pitanju provedba Aneksa 7 Daytonskog sporazuma. Vrijeme očito nije saveznik povratka, pa se iz godine u godinu bilježi manji broj onih koji su se vratili u prijeratna mjesta življenja. Ispostavilo se da je, osim prve poslijeratne godine, 1996., povratak izbjeglica svoj vrhunac u Federaciji BiH imao 1997. i 1998., a u Republici Srpskoj 2001. i 2002. godine.

Poražavajući podaci

Službeni podaci govore da se 1996. godine u svoje domove u FBiH vratilo više od 191.000, a u RS-u oko 70.000 izbjeglica i raseljenih osoba. I sljedeće dvije godine u Federaciju se vratilo približno 300.000 ljudi. S druge strane, Republika Srpska je najviše povratnika primila u prve dvije godine ovog stoljeća, ukupno 83.000.

U odnosu na ove brojke, podatak o 366 povratnika u prošloj godini zvuči poražavajuće. Od tog broja, svojim kućama u Federaciji vratilo se 145, a u RS-u 211 izbjeglih i raseljenih osoba. Zbirni podaci govore da se u FBiH do ove godine vratilo nešto više od 743.000 ljudi, dok je u RS-u taj broj znatno manji, svega nekoliko stotina više od 265.000. Unatoč ovakvom nesrazmjeru, među 48.000 obitelji koje se još uvijek žele vratiti više je onih koji su podnijeli zahtjeve za povratak u FBiH nego u RS. Dok na povratak u FBiH čekaju 81.352 osobe, u RS-u je 70.948 potencijalnih povratnika. U Distrikt Brčko želi se vratiti 5528 osoba.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura