Hercegovački poljoprivredni kombinat (HEPOK) iz Mostara do rata je bio okosnica poljoprivrednog razvoja Bosne i Hercegovine. Poznat kao proizvođač vina, alkoholnih i bezalkoholnih pića, u ratu je velikim dijelom devastiran, piše Faktor. Danas proživljava novu mladost i preuzima prijeratnu ulogu u hercegovačkom gospodarstvu. Hepok se danas bavi preradom poljoprivrednih proizvoda, te proizvodnjom vina, jakih alkoholnih pića, bezalkoholnih pića, marmelada i džemova.
Kako je za Faktor izjavio direktor HEPOK-a Sinan Merzić, poduzeće raspolaže površinom vinograda od 556 hektara, od čega je 300 hektara novozasađenih vinograda.
– Svojim brandovima poput blatine, žilavke i kamenog vina, te sokova “Sole mio“, uspjeli smo se pozicionirati na tržištu, rekao je Merzić. Podvukao je da mostarska tvrtka proizvode izvozi u cijeli svijet.
– Svoje proizvode izvozimo u SAD, Australiju, UAE, Libiju, Srbiju i Crnu Goru. Po količinama ipak prednjače zemlje regije. Proizvode izvozimo u ovisnosti od toga što se na određenom tržištu traži. Stvaranje izvozno orijentirane kompanije s proizvodima koji su zanimljivi krajnjem kupcu jedan je od naših primarnih ciljeva, objasnio je direktor HEPOK-a.
U ovisnosti od sezone, HEPOK zapošljava između 100 i 250 radnika, koji rade na različitim poslovima u tvornicama za proizvodnju i preradu i vinogradima.
Merzić je naveo i probleme s kojima se HEPOK susreće.
– Nedostatak poticaja primarnoj proizvodnji, značajna fiskalna opterećenost ljudskog rada, a samim tim i smanjenje cjenovne konkurentnosti domaćih proizvoda, neefikasnost i nedovoljna definiranost administrativnih procedura može se okarakterizirati kao velika poteškoća, kazao je Merzić.
Podvukao je i previše spor proces financijske konsolidacije gospodarskih društava u BiH.
– Kupovna moć je slaba zbog velike nezaposlenosti, u gospodarstvu je prisutan kronični nedostatak likvidnosti. Pored toga, Bosna i Hercegovina je tržište s prilično jakom konkurencijom za svoju veličinu, pa se izvozna orijentiranost nameće kao preduvjet opstanka, zaključio je Merzić.
Primjer HEPOK-a jedan je od rijetkih primjera uspješne privatizacije u Federaciji BiH. Agencija za privatizaciju FBiH prodala je 2008. godine 67 posto državnog kapitala HEPOK-a ortačkoj grupi Amko Komerc i Vino Župa iz Aleksandrovca za 2,74 mil KM koja se obvezala da će investirati još 21,6 mil KM, što je i učinjeno.
Međutim, iznos ugovorenih ulaganja je do sada višestruko premašen. Najveći dio ulaganja odnosio se na obnovu vinograda Željuša, jednog od najvećih vinograda u jugoistočnoj Europi. Uloženo je 32 milijuna KM u sadnju 450 hektara vinograda.
