Ministri vanjskih poslova Europske unije započeli su jučer brusiti dokument oko nove strategije Unije prema BiH, koja bi u skoroj budućnosti trebala pod svoje okrilje staviti ovu zemlju i usmjeriti je prema članstvu. Jučer su izostali bilo kakvi konkretni dogovori oko mogućih mjera, kao i imena mogućeg prvog čovjeka Izaslanstva EU-a u BiH. Tek je otvorena rasprava o širokome dokumentu koji je pripremio ured europske povjerenice za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton koji predviđa nekoliko etapa za zatvaranje Ureda visokog predstavnika i preuzimanje snažnije uloge ureda EU-a u BiH. Da bi se to ostvarilo, europski dužnosnici naglašavaju potrebu što skorije uspostave vlasti i potrebu za provedbom reformi u zemlji. I u tome smislu jučer su se dužnosnici 27 zemalja članica i formalno počeli baviti problemom zvani BiH.

Iako se očekivalo da se na ovome zasjedanju zauzme stajalište oko BiH, to je izostalo jer se nije pronašla snažna politička osoba koja bi na početku bila na čelu EU ureda i koja bi trebala nakon određenog vremena biti prvi čovjek međunarodne zajednice u BiH, s čime se treba složiti i SAD. I u tome kontekstu se razmišlja da EU predstavnik bude mogao predlagati sankcije u slučaju da domaći političari blokiraju reforme. S druge strane, trebao bi imati pristup određenim financijskim fondovima kojim bi po sustavu batine i mrkve mogao nagraditi, odnosno kazniti određena područja.

Kada su u pitanju eventualne sankcije prema političarima, razmatra se primjena istog modela koji vrijedi za druge zemlje kao što je zabrana putovanja u EU, moguće zamrzavanje imovine i zabrana nazočenja važnim europskim skupovima.

S tržišta se povlači još dva proizvoda, jedan od njih je popularan napitak