Usvajanje federalnog proračuna za ovu godinu u entitetskom Parlamentu najvažnija je odluka koju je vladajuća koalicija u Federaciji donijela u ovoj godini, piše Večernji list BiH. Riječ je o dokumentu o kojem ovisi svakodnevni život u Federaciji, ali i ostvarenje svih ciljeva i politika koje su vladajući obećali.
Ekonomski održiv način
Najavljivano je njegovo usvajanje još pred kraj prošle godine, ali iako sa zakašnjenjem, taj potez trebao bi pozitivno djelovati na mnoge segmente života u ovom entitetu. I činjenica da je u pitanju rekordan iznos govori da su planovi i želje postavljeni ambiciozno pa su i očekivanja takva. Vladajuća koalicija u Federaciji dogovorom o proračunu pokazala je određenu stabilnost, što bi se moglo reflektirati na rješavanje drugih važnih političkih pitanja na entitetskoj razini.
Usvajanje državnog proračuna za ovu godinu također bi bio pozitivan signal da se slični pomaci mogu očekivati i na razini Bosne i Hercegovine. Značajan korak u pravom smjeru napravljen je usvajanjem Globalnog okvira fiskalne bilance i politika u BiH (GFO) za razdoblje 2024. – 2026. godine. Usvajanje ovog dokumenta prethodi razmatranju i usvajanju državnog proračuna i stoga je važno što je napravljen taj korak. Usvojeni dokument Globalnog okvira fiskalne bilance i politika u BiH podrazumijeva povećanje od 40 milijuna KM za financiranje institucija BiH u 2024. godini u odnosu na 2023. godinu i sada iznosi 1.355,400.000 konvertibilnih maraka. Vrlo oprečni su bili politički stavovi o tome kakav i koliki treba biti državni proračun za ovu godinu. Čini se kako su stavovi umnogome pomireni, što je jedan od rezultata posljednjeg sastanka čelnika vladajuće koalicije. Općenito, stav srpskih predstavnika, a koji je zastupao i ministar financija BiH Srđan Amidžić, više puta je ponovio da je BiH iz ekonomskog kuta neodrživa te da se treba ponašati na ekonomski održiv način i da će mnoge državne institucije morati prihvatiti činjenicu da će dobiti manje novca nego prošle godine. Kakav će konkretno biti, znat će se uskoro, što je nedavno u razgovoru za Večernjak najavila i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto. - Nacrt zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2024. godinu vrlo brzo će se naći na dnevnom redu Vijeća ministara BiH s obzirom na to da smo prije nekoliko dana usvajanjem dokumenta Globalnog okvira fiskalne bilance i politika u BiH za razdoblje 2024. – 2026. na sjednici Fiskalnog vijeća napravili zakonske pretpostavke za usvajanje proračuna. Kako bismo nastavili s provedbom daljnjih reformi u BiH, kao i realizacijom višegodišnjih kapitalnih projekata i poboljšanjem socioekonomskog statusa zaposlenih u institucijama BiH, okvir za financiranje institucija BiH ove godine uvećan je za dodatnih 40 milijuna maraka i iznosi 1.355,400.000 KM. Stoga, u konačnici očekujem da će ovakav proračun što prije biti usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH - kazala je Krišto.
Aktivnosti i europski put
Može se reći da je dogovor o povećanju proračuna za 40 milijuna maraka u odnosu na prethodnu godinu rezultat kompromisa, iako treba imati u vidu da je za razliku od entitetskog, državni proračun uglavnom fokusiran na tekuće potrebe institucija, a da nikada nema posebno naglašenu razvojnu komponentu. To je, jednostavno, rezultat činjenice da su sve financijski "najteže" oblasti, od socijale preko zdravstva i školstva do industrije, u nadležnosti nižih razina vlasti. Sve to ne umanjuje značaj državnog proračuna, a poglavito političkog dogovora o njegovu iznosu i strukturi. Najvažnije je da on osigura provedbu svih aktivnosti koje stoje na europskom putu BiH, a u nadležnosti su državne razine vlasti. Treba uzeti u obzir i zahtjeve sindikalnih predstavnika zaposlenih u državnim instiucijama koji traže da se sukladno rastu troškova života povećaju i njihova primanja.
Kakav god bio, državni proračun će stabilzirajuće djelovati na političke odnose unutar vlasti na razini BiH. Osim što će omogućiti institucijama normalno, a ne privremeno financiranje, proračun će pokazati da je dogovor moguć unatoč značajno različitim početnim točkama vladajućih stranaka.
