Šanse za usvajanje prijedloga zakona o sustavu državne pomoći u BiH u dvotjednom roku, koji je postavila Europska unija, sve su manje.

Kolegij Zastupničkog doma Parlamenta BiH izvijestio je jučer zastupnike da nije postignut dogovor o ovom zakonu, a određenu šansu da zakon ipak bude usvojen daje prihvaćeni zaključak SNSD-a kojim se odgađa konačno izjašnjavanje Doma “dok se za to ne steknu uvjeti”.

Opći uvjeti

Najveći kamen spoticanja je protivljenje zastupnika iz RS-a rješenju prema kojemu se vijeće za državnu pomoć, čije je formiranje predviđeno predloženim zakonom, financira iz proračuna BiH. Ovaj zakon jedan je od tri uvjeta za daljnje napredovanje BiH k EU, a njime se uređuju opći uvjeti za dodjelu, kontrolu dodjele i korištenje državne pomoći s ciljem uspostave i osiguranja konkurentnih tržišnih uvjeta, kao i izvršavanja preuzetih obveza po zaključenim međunarodnim ugovorima koji sadrže odredbe o državnoj pomoći.

Dovoljan broj glasova nije dobio ni prijedlog zakona o uspostavi jedinstvenog registra nevladinih organizacija u zemlji, čiji je cilj objediniti sve informacije o brojnim nevladinim organizacijama i udrugama i spriječiti njihovo uplitanje u terorističke aktivnosti ili financiranje terorizma. Zastupnici su, ipak, skoro jednoglasni u ocjeni da bh. vlasti ne znaju što se događa u zemlji kada su u pitanju nevladine organizacije. Najjasniji je bio Slavko Jovičić Slavuj (SNSD), koji je ustvrdio da ne znamo ni koliko imamo državnih institucija, a kamoli nevladinih organizacija.

Pranje novca

- Kada smo radili u povjerenstvu za istraživanje utroška donacija, nismo mogli utvrditi gdje se nalazi još 275 nevladinih organizacija koje su još uvijek registirane u BiH. Mnoge od njih su uradile dobar posao ovdje, ali mnoge su se bavile i pranjem novca i kriminalom, upozorio je Jovičić, a slične primjere su navodili i drugi zastupnici.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura