Visoki predstavnik Valentin Inzko u svom najnovijem izvješće Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda nije štedio kritike na račun političkih struktura u BiH. Iz samog dokumenta je očito kako je austrijski diplomat različito stupnjevao odgovornost, pa je najkritičniji bio prema potezima vladajuće strukture u Republici Srpskoj, ali nije štedio ni dva HDZ-a u BiH.

Najmanje kriva platforma

Najmanje krivnje za stanje u BiH visoki predstavnik Valentin Inzko je svalio na pleća platformaške koalicije, iako ih nije potpuno amnestirao od odgovornosti za stanje u BiH. U šestom izvješću Vijeću sigurnosti UN-a otkako je došao na dužnost visokog predstavnika, Inzko se fokusira na razdoblje od 21. travnja do 15. listopada ove godine. Visoki predstavnik napominje da niti godinu dana nakon izbora nije uspostavljena vlast na državnoj razini, što je doprinijelo daljnjem pogoršanju političke situacije u zemlji. - Ukupno političko okruženje je obilježeno stagnacijom, u velikoj mjeri zbog nemogućnosti šest najvećih političkih stranaka da formiraju vlast na državnoj razini. Nastavljeno je protivljenje iz entiteta, posebno Republike Srpske, kako bi se spriječilo donošenje odgovarajućeg proračuna za 2011. godinu na državnoj razini. Slijedom toga, državne institucije su radile uz ograničeno privremeno financiranje od 1. siječnja 2011. godine, što ograničava njihov kapacitet, kao i njihovu sposobnost da ispune svoje obveze. Tračak nade pojavio se u rujnu, kada su čelnici šest stranaka (SDP, SNSD, SDA, SDS, HDZ BiH i HDZ 1990.) konačno počeli ozbiljne pregovore o formiranju vlade i usvajanju reformi koje će otkočiti napredak prema Europskoj uniji i NATO-u. Spremnost dijela stranačkih čelnika da razmotre odstupanje od maksimalističkih pozicija u smjeru kompromisnih rješenja bila je dobrodošla promjena, ali do sada nije donijela konkretne rezultate, ističe Inzko. U tom svjetlu visoki predstavnik govori i o (ne)napretku u ispunjavanju uvjeta za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR). - Niti jedan od pet ciljeva i dva uvjeta potrebnih za zatvaranje OHR-a nije ispunjen tijekom ovog izvještajnog razdoblja. Zbog zastoja u formiranju vlasti nakon izbora 3. listopada 2010. godine, staro Vijeće ministara i dalje radi u smanjenom kapacitetu. Ovaj zastoj je imao negativan utjecaj na sposobnost rješavanja dugo potrebnih reformi, uključujući i one koje su potrebne za napredak u euroatlantskim integracijama, navodi Inzko. U dijelu izvješća koji govori o stanju u Federaciji BiH, Inzko se uglavnom fokusira na sporenja između platformaša i dva HDZ-a oko legalnosti uspostave vlasti. Pri tome Inzko uopće ne skriva na čijoj je strani, odnosno za koga misli da zastupa ispravne stavove. - Neki političari u Federaciji također koriste nepoželjnu retoriku, a neki čelnici HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. i dalje inzistiraju na trećem entitetu s hrvatskom većinom, a obnovili su i Hrvatski narodni sabor (HNS). Dvije vodeće hrvatske stranke u BiH nastavljaju dovoditi u pitanje zakonitost i legitimnost sadašnje Vlade Federacije BiH, zahtijevajući rekonstruiranje Vlade i njihovo uključivanje, kao “jedinih legitimnih predstavnika hrvatskog naroda”, navodi Inzko u svom izvješću koje bi 15. studenoga trebalo biti razmatrano pred Vijećem sigurnosti UN-a.

Poglavlje oko HNS-a

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko “podsjeća” da su dva HDZ-a ostala izvan federalne vlasti nakon što su odbili kompromisni prijedlog međunarodne zajednice. Objašnjava austrijski diplomat i kako su dva HDZ-a odbijala izabrati izaslanike u Dom naroda Parlamenta FBiH u za to predviđenom roku, ali propušta primijetiti da su isti zakonski rok probile i županije u kojima platformaši imaju vlast. Posebno poglavlje Inzko posvećuje uspostavi Hrvatskog narodnog sabora. - Na tom sastanku HNS je donio rezoluciju kojom zahtijeva ustavne reforme, uključujući i mogućnost uspostave federalne jedinice (treći entitet) s hrvatskom većinom. Predsjedništvo HNS-a je 5. svibnja formiralo tijela zadužena za “koordiniranje interesa hrvatskog naroda.” Na sjednici 20. rujna HNS je pozvao vlade županija s hrvatskom većinom da ne prihvate neke odluke navodno “ilegalne” i “protuustavne” Vlade Federacije, navodi Inzko u izvješću poslanom na ruke Ban Ki-moona, glavnog tajnika UN-a. Dodaje kako ti događaji “izazivaju zabrinutost” zbog mogućnosti uspostave paralelnih struktura. Vrijedno je napomenuti, kaže visoki predstavnik, da je HNS odlučio pojačati svoju prisutnost u inozemstvu preko predstavništava u nekim glavnim gradovima. Za Vladu Federacije Inzko kaže da je, usprkos kontroverzama oko njezine uspostave, dobro funkcionirala u ovom razdoblju.

Nepopunjena mjesta

Podsjeća Inzko i naglašava u izvješću i da su tri mjesta u Ustavnom sudu Federacije BiH još uvijek nepopunjena, što sprječava ovu instituciju da razmatra predmete vezane uz zaštitu vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda u BiH. Osim toga, naglašava visoki predstavnik, Federacija BiH je i dalje opterećena velikim, skupim i višeslojnim aparatom vlasti. Vlast u Republici Srpskoj visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, kako se navodi u dokumentima izvješća koje prikazujemo, ni ovaj put ne štedi kritika i tvrdi da Republika Srpska nastavlja kombinirati pravne i političke aktivnosti koje dovode u pitanje državne institucije, kompetencije i zakone, kao i autoritet visokog predstavnika i relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a.